Ukrajinska obavještajna služba objavila je fotografije i podatke o dijelovima pronađenima nakon napada balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik.
Prema njihovim navodima, pronađeni su dijelovi sistema za stabilizaciju i navođenje, koji čine "mozak" projektila, zatim rezervni dijelovi sa instalacije motora, fragmenti mehanizma za orijentaciju te mlaznice s vatrene platforme.
Raketu Orešnik Rusija je ispalila prema području Lavova, oko 60 kilometara od granice s Poljskom.
Napad je doveo do masovnih nestanaka struje u trenutku kada se zemlja suočava s niskim temperaturama.
Da je raketa zaista korištena, potvrdili su i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i rusko Ministarstvo odbrane.
Orešnik je balistička raketa srednjeg dometa, s procijenjenim dosegom između 500 i 5.500 kilometara, a može razviti brzinu do 10 Macha, što je čini izuzetno teškom za presretanje. Rusija je konvencionalnu verziju te rakete prvi put testirala u novembru 2024., kada je pogodila industrijski objekt u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je tvrdio da višestruke bojeve glave Orešnika čine tu raketu posebno razornom i u konvencionalnoj varijanti, pri čemu ju je usporedio s nuklearnim oružjem.
Bjelorusko Ministarstvo odbrane navodi da maksimalni domet sistema iznosi oko 5.000 kilometara, dok ruski mediji tvrde da bi raketa do vazdušne baze u Poljskoj stigla za oko 11 minuta, a do sjedišta NATO-a u Briselu za približno 17 minuta.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se unaprijed ne može utvrditi nosi li Orešnik nuklearnu ili konvencionalnu bojevu glavu, što povećava nivo strateške neizvjesnosti.
Razvoj i raspoređivanje takvih raketa omogućeni su nakon što je Rusija 2019. napustila sporazum iz sovjetskog doba koji je zabranjivao rakete srednjeg dometa.
Putin je u više navrata upozorio da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnik protiv zapadnih saveznika Ukrajine ako Kijev nastavi napade unutar ruskog teritorija uz pomoć zapadnog oružja dugog dometa.
