Ukrajina će od svojih zapadnih saveznika zatražiti dodatnih 20 milijardi dolara finansijske pomoći kako bi, kako navode zvaničnici, održala postojeću prednost na frontu u ratu protiv Rusije.
Prema navodima visokog ukrajinskog zvaničnika, novi paket pomoći biće predstavljen 18. juna tokom NATO samita u Turskoj, u okviru sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, gdje se koordinira vojna i finansijska podrška Kijevu.
Zvaničnik je u izjavi poručio da situaciju na terenu vidi kao povoljnu za Ukrajinu, ali da bez dodatnog finansiranja ta prednost ne može biti dugoročno održiva.
“Svima je jasno da Rusija gori, a mi želimo da gori još više, ali za to nam je potrebno finansiranje”, izjavio je ukrajinski zvaničnik koji je želio ostati anoniman.
Prema planu koji se priprema, od pojedinih država saveznica očekuje se da izdvoje između dvije i šest milijardi dolara, bilo kroz bespovratnu pomoć ili kreditne aranžmane. Sredstva bi bila usmjerena na jačanje protivzračne odbrane, nabavku dronova, municije, sistema za elektronsko ratovanje, oružja dugog dometa te podršku domaćoj ukrajinskoj odbrambenoj industriji.
Ukrajinski zvaničnici ističu da je intenzitet vojnih operacija u posljednjim mjesecima znatno povećan, posebno kroz upotrebu dronova i raketnih udara na duboke ciljeve unutar ruske teritorije, uključujući logističke centre, energetske objekte i transportnu infrastrukturu.
Predsjednik Volodimir Zelenski ranije je naglasio da ukrajinski bespilotni sistemi imaju sve širi domet i značaj na frontu, od linije sukoba do ciljeva stotinama kilometara unutar neprijateljske teritorije.
U Kijevu smatraju da je sadašnji trenutak presudan za dalji tok rata, uz upozorenje da bi se strateška prilika mogla izgubiti ukoliko Rusija uspije prilagoditi svoje vojne kapacitete.
“Ako Rusija dobije vremena da se ponovo prilagodi, mogli bismo izgubiti najbolju priliku za završetak rata kroz ozbiljne pregovore”, upozorio je ukrajinski zvaničnik.
S druge strane, iz Moskve stižu oštre reakcije. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova odbacila je ukrajinski zahtjev za dodatnom pomoći, poručivši da Kijev konstantno traži nova sredstva i da takva politika, prema njenim riječima, predstavlja oblik političkog samopovređivanja.
