STRATEŠKI ZNAČAJ POMORSKOG KORIDORA

Ukrajina otvorila novi front i prepolovila saobraćaj u Azovskom moru

Ukrajina

Ukrajina je u proteklih devet dana pokrenula masovnu i kontinuiranu kampanju dronova protiv ruskog brodovlja u Azovskom moru, otvarajući novi front u svom nastojanju da izoluje Krim i presječe ključne vojne i izvozne rute Moskve.

U operaciji pod nazivom "MoLoChKa", koju predvode ukrajinske snage bespilotnih sistema, do 14. jula napadnuto je čak 116 ruskih plovila, a prvi podaci o kretanju brodova pokazuju da kampanja već ozbiljno utiče na ruske pomorske aktivnosti, piše Kyiv Independent .

Novi ciljevi u Azovskom moru

Za razliku od ranije kampanje protiv ruske Crnomorske flote, koja je prvenstveno bila usmjerena na ratne brodove, nova operacija cilja komercijalne brodove koji su ključni za održavanje ruske pomorske logistike.

Komandant ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme, Robert "Madyar" Brovdi, rekao je da su među glavnim metama ruski tankeri za naftu. Riječ je o malim plovilima plitkog gaza koja prevoze naftu iz ruskih terminala kroz Volgo-Donski kanal i Azovsko more do većih prekookeanskih tankera usidrenih u Crnom moru.

Budući da su mnoge ruske luke previše plitke za veće brodove, izvoz je praktično nemoguć bez ovih manjih plovila. Brovdi je istakao da je za punjenje jednog okeanskog tankera potrebno 12 do 15 takvih manjih brodova. "Paraliza ruske pretovarne flote praktično onemogućava izvoz "crnog zlata" iz ruskih naftnih terminala preko Volgo-Donskog kanala i Azovskog mora", rekao je Brovdi.

Pored tankera, operacija cilja i na brodove za suhi teret, trajekte i remorkere koji čine okosnicu šire ruske transportne mreže. Remorkeri su neophodni za lučke operacije i pomoć oštećenim plovilima, dok trajekti nastavljaju prevoziti vozila, teret i zalihe između okupiranog Krima i Rusije.

Strateški značaj pomorskog koridora

Azovsko more je ključni pomorski koridor koji povezuje južnu Rusiju s Crnim morem preko Kerčkog tjesnaca. Rusija ga koristi za transport nafte, žitarica, čelika i druge robe na svjetska tržišta, ali i kao vitalnu rutu za snabdijevanje svojih vojnih snaga na okupiranom jugu Ukrajine, uključujući Krim.

Čini se da je kampanja već poremetila saobraćaj. Reuters je 10. jula izvijestio da je Rusija privremeno obustavila plovidbu kroz Don-Azovski kanal nakon napada, presjekavši jednu od ključnih izvoznih ruta. Analitičari procjenjuju da otprilike četvrtina ukupnog ruskog izvoza pšenice prolazi kroz Azovsko more.

Izolacija Krima i ekonomski pritisak

Napadi su dio šire ukrajinske strategije izolacije okupiranog Krima ometanjem vojne i komercijalne infrastrukture koja ga podržava. Anton Zemljani, viši analitičar Ukrajinskog centra za sigurnost i saradnju, opisao je napade kao dio šire kampanje koja je već ciljala logističku mrežu Krima. Željeznički i cestovni trajekti su prethodno oštećeni, pogođena su skladišta goriva, a sada su meta i trgovački brodovi.

„Ovo otežava snabdijevanje poluostrva gorivom, što utiče ne samo na ekonomske aktivnosti, već i na vojne operacije“, rekao je Zemljanyi za Kyiv Independent. Međutim, Krim je samo dio priče. Zemljanyi kaže da je ciljanje komercijalnog prometa u Azovskom moru ujedno i pokušaj nametanja širih ekonomskih troškova Rusiji ometanjem jednog od njenih ključnih izvoznih koridora.

„Sada efektivno napadamo ruske brodove u Azovskom moru, koje je Rusija smatrala svojim unutrašnjim morem nakon okupacije južne Ukrajine“, rekao je. „To također utiče na nivo ruskog izvoza i uzrokuje dodatne ekonomske gubitke.“

Upozorio je da je još prerano za procjenu dugoročne efikasnosti operacije, ali ako se napadi nastave ovim tempom, mogli bi postepeno smanjiti ruske pomorske sposobnosti jer će oštećeni brodovi morati na dugotrajne popravke.

Da li kampanja već pokazuje rezultate?

George Barros, šef tima za Rusiju i Ukrajinu u Institutu za proučavanje rata, kaže da analiza podataka Automatskog sistema za identifikaciju (AIS) ukazuje na nagli pad prometa u Azovskom moru. Upoređujući podatke od 30. juna do 11. jula, Barros je primijetio smanjenje od oko 55 posto u broju plovila koja prenose signal.

George Barros

"Nije stvar samo u manjem broju brodova koji emituju AIS signal", rekao je Barros za Kyiv Independent. Objasnio je da su preostali brodovi grupirani na obali u blizini luke, izbjegavajući plovidbu otvorenim morem. Barros je upozorio da AIS podaci imaju ograničenja. Prijenos signala može biti ometan elektronskim ratovanjem, a posade mogu namjerno isključiti transpondere kako bi izbjegle otkrivanje.

Međutim, dodao je da "zamračenje" nudi ograničenu zaštitu jer plovila i dalje mogu biti otkrivena satelitskim radarskim snimcima (SAR), koje Ukrajina koristi. U malom moru poput Azovskog mora, "nije teško pronaći plovila, čak i ako im je AIS isključen". "Lično još nisam primijetio nikakve efikasne protivmjere s ruske strane, osim što su smanjile obim saobraćaja", zaključio je Barros.


Znate više o temi ili prijavi grešku