Ukrajinski rat transformirao se iz klasičnog sukoba u otvorenu laboratoriju gdje se silikonski čipovi prepliću s mirisom baruta. Na prvim linijama fronta bitke se sada vode iza ekrana, dok dronovi dominiraju frenetičnom tehnološkom utrkom između Moskve i Kijeva.
Iza ove buke, Kijev vodi još jednu, podjednako žestoku bitku – bitku za opstanak demokratije pod vatrom rata. Dok zasljepljuje svijet svojim borbenim inovacijama, Ukrajina se iznutra bori da spriječi eroziju svog političkog modela izazvanu umorom, korupcijom i strahom od podjela.
Prema izvještaju New York Timesa, Rusija i Ukrajina trenutno se nalaze u dva odvojena takmičenja: jednoj utrci za tehnološke inovacije koje će redefinirati ratovanje, i drugoj – utrci izdržljivosti za održavanje političke stabilnosti kod kuće.
Tehnološka utrka
U prvim godinama rata dominirali su artiljerija, rakete, tenkovi i rovovski sukobi, ali danas dronovi izvršavaju većinu smrtonosnih zadataka. Ovo nisu skupi američki dronovi Predator i Reaper, već jeftini bespilotni sistemi koji su brži i smrtonosniji zbog masovne proizvodnje.
Rusija je u posljednje vrijeme stekla prednost industrijskom moći, lansiravši ove godine više od 34.000 dronova u Ukrajinu – gotovo devet puta više nego prethodne godine.
Nisu u pitanju samo zračni dronovi. U napuštenoj fabrici poznatoj kao Akademija Killhouse, ukrajinski regruti treniraju bespilotna kopnena vozila za transport zaliha i evakuaciju ranjenika, čime se smanjuje rizik za ljudske živote. U Crnom moru dronovi koji podsjećaju na glisere i torpeda štite rusku flotu.
Ovo je nova ekonomija rata: jeftini dronovi koji koštaju stotine ili hiljade dolara prisiljavaju strane da ih obaraju raketama koje koštaju milione, štiteći još skuplje tenkove i brodove. Istovremeno, elektronsko ometanje sve se više provodi pomoću dronova povezanih na optičke kablove.
Dok rizični kapital ulazi u ukrajinske start-upove, Moskva se oslanja na podršku Irana i Kine, pojačavajući globalnu dimenziju sukoba.
Politika u ratnim vremenima
U pozadini, Ukrajina vodi i politički rat. Prošlog jula mase su izašle na ulice Kijeva protestujući protiv pokušaja predsjednika Volodimira Zelenskog da oslabi nezavisne agencije za borbu protiv korupcije. Zelenski je brzo odustao, ali zabrinutost javnosti ostaje.
Ukrajina je pod vanrednim stanjem gotovo četiri godine. Bez njega, predsjednik bi se suočio s izborima, koji bi mogli produbiti podjele i oslabiti demokratiju – za koju su Ukrajinci prolijevali krv prije deset godina. Iako su u početku rata Ukrajinci ostavili po strani unutrašnje razlike, osjećaj jedinstva sada polako slabi.
Jedan zastupnik upozorava da bi pokušaji oslabljenja borbe protiv korupcije učinili Ukrajinu ranjivijom na ruske napore da posije politički haos – što bi moglo biti prečica do pobjede u ratu.
Suprotno tome, ruski predsjednik Vladimir Putin djeluje sigurnije, ali dvije godine nakon početka vojne operacije, rat i dalje opterećuje ruski režim.
New York Times zaključuje da sposobnost Rusije da izdrži ratne troškove, u kombinaciji s naporima Ukrajine da održi unutrašnje jedinstvo, predstavlja direktnu konkurenciju političkih sistema, koju treba pratiti jednako pažljivo kao i same bitke na frontu.
