Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava osudilo je Iran zbog teških kršenja ljudskih prava i odlučilo pokrenuti proširenu istragu o nedavnom obračunu vlasti s antivladinim protestima, u kojem su, prema različitim procjenama, poginule hiljade ljudi.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk pozvao je iranske vlasti da prekinu represivne mjere i preispitaju svoje postupke. “Pozivam iranske vlasti da se povuku i okončaju brutalnu represiju,” rekao je Turk, ističući zabrinutost za sudbinu pritvorenih.
Rezolucija Vijeća produžava mandat istrage pokrenute 2022. godine, omogućavajući istražiteljima UN-a da dokumentuju i najnovije nemire “u svrhu eventualnih budućih pravnih postupaka”. Organizacije za ljudska prava navode da su među stradalima bili i slučajni prolaznici, a da je riječ o najtežem obračunu s demonstrantima od Islamske revolucije 1979. godine.
Teheran je krivicu prebacio na “teroriste i izgrednike” koje, kako tvrdi, podržavaju politički protivnici u egzilu i strane sile, uključujući SAD i Izrael. Iranska misija pri UN-u rezoluciju je nazvala “politiziranom” i osudila vanjsko miješanje u unutrašnja pitanja zemlje.
Za rezoluciju je glasalo 25 država, uključujući Francusku, Meksiko i Južnu Koreju; sedam zemalja, među kojima Kina i Indija, bilo je protiv, dok je 14 suzdržano. Kineski ambasador pri UN-u Jia Guide istakao je da su nemiri u Iranu “unutrašnja stvar”.
Bivši tužilac UN-a Payam Akhavan opisao je događaje kao “najgore masovno ubistvo u savremenoj historiji Irana” i pozvao na “nurnberški trenutak”, aludirajući na poslijeratna suđenja nacističkim liderima. Iranski ambasador Ali Bahreini naveo je da je u nemirima poginulo oko 3.000 ljudi, dok je jedan iranski zvaničnik Reutersu rekao da je broj žrtava najmanje 5.000, uključujući oko 500 pripadnika sigurnosnih snaga.
Još nije jasno ko će finansirati proširenu istragu UN-a, s obzirom na budžetsku krizu koja je već usporila druge međunarodne istrage.
