Teheran je podigao uzbunu zbog velikih oštećenja svojih kulturnih i historijskih lokacija zbog rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana. Ministarstvo kulturne baštine, turizma i rukotvorina saopćilo je u subotu da je najmanje 56 muzeja, historijskih spomenika i kulturnih lokacija u Iranu oštećeno tokom rata koji je počeo 28. februara, javili su državni mediji. Među oštećenim lokacijama je i Golestan palača iz doba dinastije Kajar u Teheranu.
Agencija Islamske Republike Iran (IRNA) citirala je Ministarstvo kulturne baštine da su najveća oštećenja zabilježena u Teheranu, gdje je pogođeno 19 lokacija. Među njima su Golestan palača, Velika pijaca i bivša zgrada Senata.
U izjavi ministarstva dodaje se da su historijske lokacije pogođene i u provincijama Isfahan, Kurdistan, Lorestan, Kermanshah, Bushehr i Ilam.
To uključuje dijelove Trga Naqsh-e Jahan u Isfahanu, koji, poput Golestan palače, spada u UNESCO-ovu svjetsku baštinu. Ministarstvo je navelo i da su muzeji i historijski kompleksi u gradovima Sanandaj, Khorramabad i Siraf također pogođeni.
Golestan palača potiče iz doba dinastije Kajar (1789–1925), poznate po turskoj dinastiji koja je ujedinila Iran nakon decenija građanskih sukoba. Palača je izgrađena kombinacijom perzijske arhitekture i zanata s evropskim motivima i stilovima. Ima vrtove, bazene i ukrase. Na perzijskom jeziku, "golestan" znači "cvjetni vrt".
Video snimljen 3. marta pokazuje razbijeno staklo s ogledalnih plafona, razbijene lukove, uništene prozore i oštećene lajsne razbacane ispod zidova s mozaicima.
"Ovo je najgrandioznija sačuvana struktura u gradu u posljednjih 200 godina, svjedočanstvo kako su iranski arhitekti usvajali ideje sa Zapada i integrisali ih u vlastite dugogodišnje tradicije palata i domaće arhitekture", kazao je britanski historičar umjetnosti Robert Hillenbrand.
Velika pijaca u Teheranu je historijska trgovačka lokacija, dijelom datira iz doba dinastije Kajar.
Trg Naqsh-e Jahan sadrži ključne znamenitosti, poput džamija i palača, a izgrađen je između 1598. i 1629. godine.
Tvrđava Falak-ol-Aflak u Khorramabadu u provinciji Lorestan također je oštećena, prema riječima šefa odjela za baštinu Lorestana, Ate Hassanpour, koji je dodao da glavni dio tvrđave ostaje netaknut.
Izjavu Ministarstva kulturne baštine citira međunarodno pravo, uključujući Hagu konvenciju iz 1954. i Rezoluciju 2347 Vijeća sigurnosti UN-a, koje napade na kulturne lokacije smatraju kršenjem međunarodnog prava.
Haška konvencija, kojoj su članice SAD, Izrael i Iran, ima za cilj zaštitu kulturne imovine poput umjetnosti, arhitekture i historijskih lokacija.
UNESCO je potvrdio da je verificirao oštećenja historijskih lokacija u Iranu, uključujući Golestan palaču i dvije lokacije u Isfahanu: palaču Chehel Sotoun iz 17. stoljeća i Masjed-e Jame, najstariju džamiju petka u Iranu.
UNESCO je također verificirao oštećenja zgrada u blizini Khorramabad doline, područja koje sadrži pet prapovijesnih pećina i zaklon za stijene s dokazima ljudske prisutnosti iz 63.000. godine prije nove ere.
Prije rata, UNESCO je svim stranama dostavio geografske koordinate kulturnih lokacija kako bi se “poduzele sve moguće mjere predostrožnosti da se izbjegnu oštećenja”.
Gotovo 30 lokacija ima poseban status zaštite na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, navodi Al Jazeera.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kritikovao je reakciju UNESCO-a, navodeći na X-u: "Prirodno je da režim koji neće trajati ni sto godina mrzi narode s drevnom prošlošću. Ali gdje je UNESCO? Njegova šutnja je neprihvatljiva".
