Već nekoliko sati nakon prošlosedmične prirodne katastrofe koja je pogodila dijelove Bosne i Hercegovine, pojavile su se ozbiljne sumnje u neadekvatnu komunikaciju i sporost reakcije nadležnih institucija.
Kako vrijeme prolazi, te sumnje postaju sve glasnije i opravdanije, a pitanja o odgovornosti ne prestaju. Da li je smrt 21 osobe mogla biti izbjegnuta? Je li neko zakazao u lancu odgovornosti koji je trebao štititi građane?
Nevidljiv protokol: Ko je odgovoran za propuštena upozorenja?
Agencija za vodno područje Jadranskog mora, nekoliko sati prije nego što su poplave i odroni zahvatili hercegovačke gradove, uključujući Jablanicu, na svojoj internetskoj stranici objavila je upozorenje o mogućim prirodnim katastrofama. Ova informacija je, kako navode iz agencije, proslijeđena Federalnoj novinskoj agenciji (FENA), čime su ispunili svoju obavezu. Međutim, to upozorenje očigledno nije dospjelo do onih kojima je bilo najpotrebnije – građana i lokalnih vlasti u ugroženim područjima.
Ono što ostaje nejasno je protokol koji slijedi nakon objave takvog upozorenja. Niko od nadležnih nije javno objasnio kome, kada i na koji način se dostavljaju ova upozorenja, niti ko je zadužen za brzu i adekvatnu reakciju na terenu. Da li je postojala jasna komunikacija između agencije, općinskih službi i Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ)? Ova pitanja do danas ostaju bez odgovora, a posljedice tih nejasnoća su očigledne – izgubljeni ljudski životi.
Da li su izgubljeni životi rezultat neodgovornih institucija i nepravovremene reakcije?
Općinska i federalna nadležnost: Prebacivanje odgovornosti?
Dan nakon tragedije, Aldin Brašnić, predstavnik FUCZ-a, izjavio je kako su za prvu reakciju zadužene općinske civilne zaštite. Ovim je Brašnić suptilno preusmjerio odgovornost na lokalne nivoe vlasti, sugerišući da je primarna odgovornost za nepravovremenu reakciju u Jablanici na općinskim vlastima.
S druge strane, načelnik sarajevske općine Stari Grad, Irfan Čengić, osvrnuo se na način na koji njegova općina postupa s upozorenjima FUCZ-a. Prema njemu, sekretari mjesnih zajednica su odgovorni za prenošenje tih informacija građanima. Ova izjava dodatno podiže sumnju o tome jesu li jablaničke vlasti na vrijeme primile upozorenja o mogućoj katastrofi. Ako su primile, zašto nisu poduzete preventivne mjere? Ako nisu, ko je zakazao u lancu komunikacije?
Jučerašnja evakuacija: Zaključak da su mjere ipak mogle biti poduzete?
Sumnje u odgovornost nadležnih dodatno pojačava činjenica da su mjere zaštite poduzete tek jučer, kada je dio stanovnika Jablanice i Konjica evakuisan zbog prijetnji novih poplava i odrona. Ako su mjere sada poduzete, zašto su one izostale tokom prošlosedmične katastrofe? Ova kontradikcija ukazuje na mogućnost da su institucije imale kapacitet za reakciju, ali iz nepoznatih razloga nisu reagirale na vrijeme.
Poplave u Kiseljaku i Fojnici: Selektivno upozorenje ili greška?
Sličan obrazac može se uočiti i u drugom dijelu zemlje. Agencija za vodno područje rijeke Save objavila je 2. oktobra upozorenje za područje Krajine, naglašavajući mogućnost poplava od 3. do 6. oktobra. No, upozorenje za Kiseljak i Fojnicu, koje su također poplavile, nije bilo objavljeno. Pitanje koje se nameće je jednostavno – zašto? Da li je riječ o ljudskoj grešci, tehničkom propustu ili selektivnom slanju upozorenja? Ova pitanja tek trebaju dobiti odgovor.
Odgovornost i "lešinarenje": Politički diskurs o tragediji
Zamjenik premijera Federacije BiH, Vojin Mijatović (SDP), osvrnuo se na sve glasnije zahtjeve za istragom o eventualnoj odgovornosti nadležnih za propuste tokom prirodne katastrofe. Mijatović je izrazio stav da ne treba "lešinariti" nad tragedijom, u kojoj je poginulo najmanje 21 osoba, te da će se pitanja odgovornosti preispitati tek nakon što se završi proces spašavanja, sanacije štete i zbrinjavanja onih koji su ostali bez doma.
Međutim, njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve više ljudi pita da li je tragedija mogla biti izbjegnuta. Osim toga, odgovornost se postavlja i u kontekstu rada kamenoloma koji je, prema navodima lokalnih stanovnika, znatno doprinio devastaciji Donje Jablanice prilikom odrona izazvanih obilnim kišama. Ova kontroverza dodatno komplikuje pitanje odgovornosti i ukazuje na moguće dublje probleme u regulaciji ovih sektora.
Ko će odgovarati za izgubljene živote?
Kako se situacija razvija, postaje sve jasnije da će, bez obzira na ishod istraga, povjerenje u nadležne institucije biti teško obnoviti. Građani Jablanice, Kiseljaka, Fojnice, pa i cijele BiH, s pravom postavljaju pitanje – da li bi tragedija mogla biti spriječena? Dok politički lideri pozivaju na "odgovornost nakon krize", goruće pitanje ostaje: ko je zakazao u lancu zaštite života i imovine?
