Cijene prehrambenih artikala i energenata, ali i pokrivanje drugih osnovnih troškova, postaje sve veći izazov za građane Bosne i Hercegovine. Uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH, što će potpuno poništiti redovan rast plaća u našoj zemlji.
Ako uzmemo u obzir da preko 45% sindikalne potrošačke skorpe spada na prehranu, jasno je vidljivo da porodice koje rade za najniža primanja ne mogu da priušte sve ono što ta korpa podrazumijeva.
“Domaća ekonomija se susreće s mnogim ekonomskim i društvenim izazovima. Buduće reforme i reformski procesi će u najznačajnijem obimu biti ograničeni zahtjevima Evropske unije i Zelenom agendom. Sveobuhvatne institucionalne reforme i reforme upravljanja ostaju jedan od temeljnih izazova na razvojnom putu BiH i na putu na punopravnom članstvu u EU. Naročito je potrebno naglasiti koristi od reformi poslovnog okruženja, upravljanja i digitalizacije kako bi se smanjio jaz između BiH i ostalih zemalja regije te zemalja članica EU”, tvrdi za etto.ba Hatidža Jahić, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Sindikati u oba entiteta kao odgovor na poskupljenja traže povećanje minimalne plaće. U RS-u je donesena odluka da minimalac bude 700 KM, dok je u FBiH najniža plaća sa 543 marke povećana na 596 KM.
“Kada govorimo o trendu poskupljenje osnovnih životnih namrinica, ali i drugih proizvoda i usluga, on je počeo još u vrijeme pandemije virusa korona. Tom prilikom potražnja je premašila proizvodnju, a energenti poput nafte dosegli su svoj minimum. Proizvođači su se tada pravdali da je pandemija utjecala na smanjen obim proizvodnje i da nije moguće postići pune kapacitete. Vraćanjem proizvodnje u pune kapacitete, zadesio nas je sukob u Ukrajini, a koji je utjecao na širok dijapazon proizvoda i enorman skok cijena istih. Danas kada imamo cijenu sirove nafte kao u prijašnjim godinama, vidimo da su cijene goriva na našim benzinskim stanicama veće u odnosu na prethodne godine za otprilike 0,30 do 0,40 pfeninga po litri”, kazao je za etto.ba Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu prava potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.
Nažalost, u našoj zemlji, usljed skromnih plaća i penzija, sve su popularnije food outlet trgovine.
“Ne možemo da kažemo da su to nekvalitetni proizvodi, ali kako i sam naziv govori, radi se o robi pred istek roka. Zakon o zaštiti potrošača govori o robi pred istek roka i o njenom obaveznom isticanju na rafi i naglasku da se radi o takvim proizvodima. Popularnost food outlet trgovina sve više raste. Padom kupovne moći stanovništva, očekivati je da će sve više biti takvih, jer se potrošači opredijeljuju za jeftinije proizvode i one koje će trenutno iskoristiti, nestvarajući sopstvene zalihe. Na našu žalost, mali je broj kontrola tih trgovina i ono što mi ispred udruženja za zaštitu potrošača možemo da primjetimo jeste da kod takvih trgovina imamo i mnogo različitih trendova proizvoda koji nisu upečatljivi za naše tržište. S tim u vezi, s pravom se postavlja pitanje da li su ti proizvodi bezbjedni za naše stanovništvo”, mišljenja je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu prava potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.
Imajući u vidu trendove rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, evidentno je da će u jednom trenutku barel i ove godine preći 100$, što može posljedično da dovede do novog talasa rasta cijena, prije svega osnovnih životnih namirnica, ali i drugih proizvoda i usluga. “Nadamo se da će državni organi raditi na većoj prevenciji zaštite potrošača, kao i da će biti primijenjeni novi mehanizmi zaštite potrošača poput zamrzavanja cijena određenih proizvoda, ali i drugih mjera”, kazao je Srdić.
Prema tvrdnjama ekonomistice Jahić, prognoze za godinu koja je pred nama su neizvjesne i nezahvalno je u ovom trenutku praviti bilo kakve projekcije.
“Inflatorna spirala koja je pogodila globalnu ekonomija, ali i zemlje regije i BiH je u najvećem omjeru rezultat energetske krize i velikog rasta cijene energenata te je zbog toga gotovo nemoguće dati neke ozbiljnije prognoze kada je riječ o budućim inflatornim kretanjima. Kada je riječ o mjerama, potrebno je naglasiti značaj i potrebu za mjerama usmjerenim ka privredi, privlačenju stranih investicija, jačanju konkurentnosti domaće privrede i domaćih izvoznika te općenito kreiranju atraktivnijeg okruženja za ulaganje i pokretanje novih biznisa”, zaključila je profesorica Jahić.
