Sve ukazuje da su kritike i otpor institucija, stručnjaka i građana urodili plodom i da prijedlog Uredbe o sprečavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kolokvijalno nazvane Kontrola četa 2.0, neće biti prihvaćen u sadašnjem tekstu.
Dansko predsjedavanje Evropskom unijom, trenutno glavni zagovornik kontroverzne uredbe, povuklo je ovu tačku s dnevnog reda sastanka ministara pravde i unutrašnjih poslova u Vijeću Evropske unije koji se održava u Luksemburgu u ponedjeljak i utorak.
Praćenje masovnih poruka
Kao što je Index već pisao , spomenuta uredba bi obavezala digitalne komunikacijske platforme, poput Facebooka, Telegrama, WhatsAppa, Signala, Snapchata, TikToka, cloud servisa i web stranica za online igre, da otkriju i prijave sve tragove materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) u svojim sistemima i u privatnim razgovorima korisnika.
Iako su ga pozdravile neke organizacije za zaštitu djece, uredba od 2022. godine izaziva oštre kritike zagovornika privatnosti i tehnoloških stručnjaka koji ističu da zapravo uspostavlja ogroman sistem nadzora koji će ugroziti end-to-end enkripciju, trenutno najviši nivo zaštite digitalne komunikacije.
Iza plemenite i pohvalne namjere sprječavanja seksualnog zlostavljanja djece, tvrde kritičari, krije se obavezni nadzor svih online komunikacija evropskih građana. Svaki online razgovor i svi e-mailovi, odnosno "javno dostupne usluge međuljudske komunikacije", kako se navodi u prijedlogu, bit će automatski praćeni. Ništa neće ostati povjerljivo i nedostupno.
Odbor za digitalna pitanja njemačkog Bundestaga prvi je najavio skidanje Chat Controla s dnevnog reda, koji je od nadležnih njemačkih ministarstava dobio informaciju da "danski prijedlog u svom sadašnjem obliku" nema većinsku podršku u EU. Iz saopštenja za javnost može se zaključiti da se osporena odredba odnosi na nadzor šifrirane komunikacije građana i da je njemačko protivljenje zapravo bilo ključno.
Njemačka neće pristati na takve prijedloge.
"Neopravdana kontrola komunikacije mora biti tabu u pravnoj državi. Privatna komunikacija nikada ne bi trebala biti predmet općeg nadzora, a država ne bi trebala prisiljavati platforme da masovno skeniraju poruke u potrazi za sumnjivim sadržajem. Njemačka neće pristati na takve prijedloge na nivou Evropske unije", rekla je ministrica pravde Stefanie Hubig.
Sve njemačke parlamentarne stranke izjasnile su se protiv Chat Control 2.0, a zastupnik vladajućih kršćanskih demokrata (CDU) Johannes Rothenberger objasnio je zašto: "Ne postoji opće skeniranje poruka, već samo u pojedinačnim, usko definiranim slučajevima, samo kao krajnja mjera u specifičnim sumnjama, samo na ograničeno vrijeme i samo uz sudski nalog".
"Nije tajna da je ovo složeno pitanje s mnogo mišljenja koja moraju biti uravnotežena. Budući da još uvijek nema podrške za trenutni kompromisni prijedlog, ministri ga neće razmatrati na sastanku Vijeća Evropske unije", rekao je ministar pravde Peter Hummelgaard , koji se etablirao kao vodeći zagovornik Chat Control 2.0, za danski javni radio i televiziju.
Hummelgaard se mjesecima zalaže za ovu uredbu, iznoseći niz kontroverznih argumenata. "Moramo prestati s potpuno pogrešnim stavom da postoji pravo na slobodu komunikacije putem šifriranih servisa za razmjenu poruka. Vjerujem da nadzor na mnogim mjestima stvara povećanu sigurnost. A preduvjet za slobodu je sigurnost", rekao je danski ministar.
Pravo građana da žive u društvu bez kriminala
Jedna od njegovih teza u odbranu Chat Control 2.0 je da pravo na privatnu komunikaciju krši pravo građana na "siguran i zaštićen život u društvu bez kriminala" te da bi pravosudne vlasti i policijske službe trebale biti u mogućnosti zaobići enkripciju ako postoji opravdana sumnja na teška krivična djela.
Međutim, stručnjaci ističu da se enkripcija ne može dizajnirati s izuzecima: ili je komunikacija zaštićena ili je kompromitovana. Ako se u sistem ugradi "backdoor" ili modul za skeniranje, sigurnost je nestala za sve i svakoga, mirovne aktiviste, vladine službenike, obične građane i kriminalce.
Kritičari ističu da predložena uredba uvodi masovni nadzor i krši temeljne principe vladavine prava, te da se može uporediti s otvaranjem pisama građana ili umetanjem prislušnih uređaja u njihove džepove. Ukratko, učinila bi Evropsku uniju sličnom Sovjetskom Savezu, Istočnoj Njemačkoj ili Kini, autoritarnim režimima u kojima se sve prati i kontroliše.
U septembru ove godine, više od 500 univerzitetskih profesora, naučnika i istraživača iz 34 zemlje širom svijeta potpisalo je otvoreno pismo u kojem kritikuju Chat Control 2.0, smatrajući da predložena rješenja nisu efikasna i da nose rizik zloupotrebe informacija.
Nema kontrole bez kršenja privatnosti
"Nemoguće je provesti bilo kakvo materijalno otkrivanje i poslati naknadne izvještaje bez utjecaja na enkripciju. Osnovni principi dizajna sigurne end-to-end enkripcijske zaštite uključuju osiguravanje da samo dvije predviđene krajnje tačke mogu pristupiti podacima i izbjegavanje jedne tačke proboja", navodi se, između ostalog, u pismu koje su potpisala četiri hrvatska profesora.
"Oni koji distribuiraju CSAM uskoro će usvojiti nove metode, potpuno zaobilazeći mehanizam detekcije. Istraživanja potvrđuju da bi najsavremeniji detektori dali neprihvatljivo visoke stope lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata, što ih čini neprikladnim za široke kampanje detekcije na skali od stotina miliona korisnika, kako to zahtijeva predložena uredba", zaključuje se u otvorenom pismu.
Prijedlog nije usvojen ni u junu.
Vijeće Evropske unije je već u junu odbacilo kontroverznu uredbu, ne uspijevši osigurati potrebnu većinu. Najmanje 55 posto zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU trebalo je podržati uredbu, ali je podrška stala na 63,7 posto.
Izvjesno je da će Danska, koja predsjedava EU do 31. decembra ove godine, morati modificirati tekst uredbe i pronaći nacrt koji bi bio prihvatljiv kvalifikovanoj većini ministara u Vijeću Evropske unije.
