Ustavni sud BiH odlučivat će o spornoj sjednici Doma naroda: Čović nastavio rad bez formalnog kvoruma
Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrat će apelaciju grupe delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja se odnosi na spornu 21. sjednicu ovog doma održanu 30. juna. Apelanti tvrde da su tokom sjednice prekršene odredbe Ustava BiH i Poslovnika Doma naroda, jer su odluke usvajane u trenutku kada, prema elektronskoj evidenciji, nije postojao potreban kvorum.
Sporni trenutak nastao je prije glasanja o prvoj tački dnevnog reda, kada je došlo do neslaganja između predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića i grupe delegata koji su tražili izmjene dnevnog reda, uključujući i razmatranje inicijative za promjene u rukovodstvu Doma.
Nakon što njihovi prijedlozi nisu prihvaćeni, osam delegata odlučilo je ostati u sali, ali se isključiti iz elektronskog sistema za glasanje. Među njima su bili delegati iz Kluba Bošnjaka, kao i pojedini delegati iz drugih klubova. Zbog toga je elektronski sistem evidentirao da nisu prisutni, iako su se fizički nalazili u sali.
Kako su svi delegati Kluba Bošnjaka bili izvan sistema za glasanje, pojavilo se pitanje postojanja kvoruma za nastavak sjednice. Prema Ustavu BiH, Dom naroda može odlučivati ako je prisutna većina svih delegata, uključujući najmanje jednu trećinu delegata iz svakog konstitutivnog naroda.
Uprkos tome, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović nastavio je sjednicu i pristupio glasanju o tačkama dnevnog reda. Većina od ukupno 85 tačaka dnevnog reda naknadno je usvojena, a dio odluka objavljen je i u službenim publikacijama institucija BiH.
Delegati koji su podnijeli apelaciju smatraju da su odluke donesene protivno ustavnim pravilima, jer sjednica nije mogla biti nastavljena bez jasno utvrđenog kvoruma.
Kao moguće rješenje u trenutku spora navodi se mogućnost glasanja putem kartona ili podizanjem ruke, što predviđa Poslovnik Doma naroda. Takav način glasanja omogućio bi da se utvrdi stvarno prisustvo delegata u sali, pri čemu bi se oni koji ne podrže prijedlog evidentirali kao suzdržani, a ne kao odsutni.
Za pokretanje takvog načina glasanja bila bi potrebna podrška najmanje trećine delegata, što bi, prema postojećem sastavu Doma naroda, moglo biti ostvarivo kroz podršku delegata iz klubova HDZ-a BiH i SNSD-a.
Sada je na Ustavnom sudu BiH da odluči hoće li apelaciju uzeti u razmatranje. Ukoliko bude prihvaćena i Sud utvrdi povredu ustavnih procedura, jedna od mogućih posljedica mogla bi biti poništavanje sjednice, kao i odluka koje su na njoj donesene.
Slučaj bi mogao imati šire političke posljedice jer se odnosi na način funkcioniranja jednog od ključnih domova državnog parlamenta i pitanje poštivanja ustavnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka.
