Iako se Bosna i Hercegovina od početka mandata aktuelne vlasti suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima i sve težim održavanjem makroekonomske stabilnosti, postoje i pokazatelji koji ulijevaju dozu opreznog optimizma. Jedan od rijetkih pozitivnih segmenata jeste vanjskotrgovinska razmjena, koja je u protekloj godini zabilježila blagi napredak uprkos složenim globalnim okolnostima.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prošla godina okončana je uz blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom, dok većina privrednih grana bilježi pozitivne trendove. Najbolje rezultate ostvarili su namjenska industrija i drvni sektor, koji već godinama prednjače u odnosu na druge oblasti.
Evropska unija ostaje najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, s udjelom većim od 70 posto ukupnog izvoza. Najveća robna razmjena ostvarena je s Republikom Hrvatskom, dok je najbolja pokrivenost uvoza izvozom zabilježena u trgovini s Austrijom i Njemačkom. Nakon EU, druga najvažnija regija je CEFTA, gdje prednjači Srbija kao najveći partner, uz rast izvoza. Na trećim tržištima rast izvoza zabilježen je prema Turskoj, dok je istovremeno povećan uvoz iz Kine.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan je za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje intenzivniju međunarodnu trgovinu i rast ekonomskih aktivnosti. Vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast izvoza signalizira postepeni oporavak inostranih tržišta, posebno glavnih trgovinskih partnera BiH.
Istovremeno, vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego godinu ranije. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi KM, što i dalje predstavlja ozbiljan teret za ekonomiju zemlje.
Struktura rasta izvoza pokazuje da Bosna i Hercegovina najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije. Posebno se izdvaja snažan rast izvoza električne energije od 30 posto, čime je energetski sektor dodatno učvrstio svoju poziciju u ukupnoj izvoznoj strukturi. Značajan doprinos dali su i proizvodi s većom dodanom vrijednošću, uključujući dijelove za automobilsku industriju, čiji je izvoz porastao za 13 posto, te izolirane žice sa rastom od sedam posto. Ovi podaci potvrđuju stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja.
Metalne konstrukcije zabilježile su umjeren rast od pet posto, dok je izvoz namještaja blago smanjen za dva posto, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržanu prisutnost bh. proizvođača u Evropskoj uniji.
S druge strane, nafta i naftna ulja ostaju najznačajniji uvozni proizvodi, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam posto. Uvoz automobila porastao je za devet posto, a lijekova za osam posto. Posebno zabrinjava rast uvoza električne energije od čak 101 posto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na izražen energetski disbalans uzrokovan padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje.
Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i jasno ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere, ulaganja u modernizaciju i diversifikaciju izvora energije.
Iako brojke pokazuju određeni napredak u izvozu i rast ukupne razmjene, visok deficit i rast uvozne ovisnosti i dalje ostaju ključni izazovi za bosanskohercegovačku ekonomiju u narednom periodu.
