U protekle tri godine, gotovo 500 učenika iz Francuske i Švicarske imalo je priliku učiti o teškim ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na genocid koji je u julu 1995. godine počinjen u Srebrenici.
Ova edukacija je ostvarena zahvaljujući radu Komisije za bijele trake, čiji je cilj očuvanje istine o ratnim zločinima i promovisanje svijesti o važnim historijskim događajima.
Sedina Delić-Tanović, koja je tokom rata bila zatočena u logoru “Sušica” i kasnije se preselila u Srebrenicu, danas aktivno prenosi svoje iskustvo mladim generacijama u švicarskim i francuskim školama. Njen rad postao je ključni dio misije Komisije, koja se bori protiv zaborava i nastoji osvježiti kolektivno pamćenje. “To je postala moja misija – borba protiv zaborava. U početku sam se javljala na predavanja tri ili četiri puta godišnje, ali sada putujem i do 600 kilometara kako bih podigla svijest među mladima,” izjavila je Delić-Tanović.
Edukativni programi se sprovode u okviru nastave historije, geopolitike i sociologije, ali se suočavaju s izazovima, kao što su nedostatak nastavnih resursa i provjerenih informacija među nastavnicima. Delić-Tanović priznaje da je prvi put kada je svjedočila o svojim iskustvima osjetila posttraumatski stres, podsjećajući na svoje djetinjstvo koje je izgubila zbog rata.
Jedan od izazova s kojim se suočava jeste strah nekih nastavnika da će otvoriti temu genocida, zbog mogućih tenzija među učenicima iz regije Balkana. “Svjesni su da kod kuće neki osuđeni ratni zločinci imaju status heroja. Škole su jedina mjesta gdje se historija može učiti na činjeničan način, ali pitanje je kako to učiniti bez stigmatizacije,” ističe ona, dodajući da su njena svjedočanstva bila veoma korisna u razbijanju predrasuda.
Ajla Kuduzović, osnivačica Komisije za bijele trake, ističe da njihov cilj nije samo da edukativnim materijalima olakšaju razumijevanje genocida u Srebrenici, već i da promovišu empatiju među budućim generacijama. Naglašava da je usvajanje Rezolucije o genocidu dodatno ojačalo njihov rad i otvorilo nove mogućnosti za suradnju sa institucijama.
“Ova djeca su sada spremna da govore o onome što se desilo i da spriječe ponavljanje sličnih tragedija. Naša mladost, koja je dobro integrisana u dijaspori, omogućava nam pristup školama,” dodaje Kuduzović. Komisija je već održala predavanja u više od 20 razreda u Francuskoj i Švicarskoj, s nadom da će broj učionica porasti nakon usvajanja Rezolucije.
Delić-Tanović zaključuje da sada imaju čvrste argumente za poticanje školskog sistema da konačno ažurira nastavni plan i program historije, kako bi uključili lekcije o genocidu u Srebrenici. Rezolucija o genocidu, usvojena na nivou Ujedinjenih nacija, obavezuje sve zemlje potpisnice na osudu poricanja genocida i preporučuje uključivanje ovih lekcija u obrazovne sisteme, čime se nastoji spriječiti ponavljanje ovakvih tragedija.
Memorijalni centar Srebrenica već je započeo pripreme materijala za nastavu o genocidu, razvijajući priručnik koji će pomoći u obrazovanju učenika o ovim događajima. Saradnja sa resornim ministarstvima u Bosni i Hercegovini je već u toku, a očekuju da će slične inicijative biti prihvaćene na nivou cijele Federacije.
Prethodno je objavljena Baza sudski utvrđenih činjenica o ratu, koja sadrži informacije i materijale o genocidu, kako bi se nastavnicima olakšalo podučavanje o prošlosti u Srebrenici. Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u Srebrenici je počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a važno je da se ova istina prenese na buduće generacije.
