Sukob interesa potresa Tužilaštvo BiH: Vedrana Jovičić odlučivala o predmetu iz kojeg se morala izuzeti
Novi slučaj u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine otvorio je ozbiljna pitanja o sukobu interesa, profesionalnoj odgovornosti i načinu raspodjele najosjetljivijih predmeta unutar državnog pravosuđa. U središtu pažnje ponovo su državna tužiteljica Vedrana Jovičić, ranije Mijović, i glavni tužilac Milanko Kajganić.
Prema informacijama dostupnim javnosti, tužiteljica Jovičić nedavno je donijela naredbu o neprovođenju istrage protiv Mladena Filipovića, šefa predstavništva Republike Srpske u Beču, kao i protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Prijavu protiv njih ranije je podnijelo 11 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, navodeći sumnje na napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalnog integriteta i nezakonito finansiranje međunarodnog lobiranja sredstvima građana Bosne i Hercegovine.
Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da je Vedrana Jovičić već ranije postupala u gotovo identičnom predmetu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića, koji se također odnosio na navodni napad na ustavni poredak BiH. Taj predmet je okončan obustavom istrage.
Zbog načina postupanja u prethodnom slučaju, zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić podnio je krivičnu prijavu protiv Vedrane Mijović, danas Jovičić, i glavnog tužioca Milanko Kajganić. U prijavi su navedene sumnje na zloupotrebu službenog položaja i postupanje kojim su, prema navodima, osumnjičeni bili zaštićeni od krivičnog progona.
Uprkos tome što ta prijava još nije pravosnažno okončana, Jovičić je ponovo dobila predmet gotovo identične pravne prirode, sa istim ili povezanim osumnjičenima. Upravo zbog toga brojni pravni stručnjaci smatraju da je postojala obaveza njenog izuzeća iz novog postupka, kako bi se zaštitio integritet istrage i izbjegla svaka sumnja u nepristrasnost.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se i sam glavni tužilac Kajganić nalazi među prijavljenim osobama u predmetu koji je povezan s prethodnim odlukama Tužilaštva BiH. Time se otvara pitanje da li je uopće mogao odlučivati o eventualnom izuzeću tužiteljice Jovičić ili raspodjeli predmeta.
Kontroverze dodatno produbljuje i uloga tužiteljice Bojana Jolović, koja je ranije bila dio tužilačkog tima u predmetu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića, prije nego što je tim rasformiran, a predmet ostavljen isključivo Vedrani Jovičić.
Sve to stvara utisak zatvorenog sistema u kojem isti krug tužilaca odlučuje o predmetima koji se međusobno prepliću, dok se istovremeno vode postupci i prijave upravo zbog njihovog ranijeg rada na tim slučajevima.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje da li Tužilaštvo BiH raspolaže mehanizmima koji mogu osigurati nezavisnost i objektivnost u predmetima koji se tiču zaštite ustavnog poretka države. Posebno zabrinjava percepcija da najvažniji predmeti završavaju bez sudskog epiloga, dok odgovornost za eventualne propuste izostaje.
Ovaj slučaj mogao bi predstavljati ozbiljan test za Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, od kojeg se očekuje da utvrdi postoje li elementi sukoba interesa i eventualnog disciplinskog ili drugog oblika odgovornosti unutar državnog pravosuđa.
