Više od 250.000 osoba nalazi se na evidencijama nezaposlenih u FBiH, a nadležni tvrde da tek manji dio aktivno traži posao. Novi zakon predviđa razdvajanje evidencija, efikasnije korištenje sredstava za zapošljavanje i reformu sistema koji godinama izaziva polemike.
Biroi za zapošljavanje u FBiH pred velikim promjenama: Novi zakon ponovo ide u parlamentarnu proceduru
Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogla dobiti novi Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim se planiraju značajne promjene u načinu vođenja evidencija nezaposlenih, radu službi za zapošljavanje i korištenju sredstava namijenjenih aktivnim mjerama zapošljavanja.
Vlada Federacije BiH najavila je da će zakon ponovo biti upućen u parlamentarnu proceduru nakon što nije dobio potrebnu podršku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u martu ove godine. Predložena rješenja izazvala su značajnu političku i društvenu raspravu, budući da se direktno odnose na više od 250.000 osoba koje se trenutno nalaze na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH.
Evidencije ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada
Jedan od osnovnih razloga za donošenje novog zakona jeste ocjena da postojeće evidencije nezaposlenih ne pružaju realnu sliku tržišta rada u Federaciji BiH. Prema procjenama nadležnih institucija, samo manji dio osoba prijavljenih na biroima za zapošljavanje aktivno traži zaposlenje, dok značajan broj građana koristi status nezaposlene osobe prvenstveno radi ostvarivanja različitih socijalnih i zdravstvenih prava.
Takvo stanje, prema zagovornicima reforme, stvara ozbiljne probleme u planiranju politika zapošljavanja, raspodjeli budžetskih sredstava i procjeni stvarnih potreba tržišta rada. Istovremeno, poslodavci već godinama upozoravaju na nedostatak radne snage u gotovo svim privrednim sektorima, od građevinarstva i industrije do ugostiteljstva, trgovine i uslužnih djelatnosti.
Dok službene evidencije pokazuju veliki broj nezaposlenih osoba, privreda se suočava s nedostatkom radnika, što dodatno ukazuje na nesklad između statističkih podataka i stvarnog stanja na terenu.
Razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja
Ključna novina predloženog zakona jeste uspostavljanje dvije odvojene evidencije nezaposlenih osoba.
Prvu grupu činili bi aktivni tražioci zaposlenja, odnosno osobe koje su spremne prihvatiti ponuđeni posao, učestvovati u programima prekvalifikacije i dokvalifikacije, te koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja koje nude zavodi i službe za zapošljavanje.
Drugu grupu činili bi pasivni tražioci zaposlenja, odnosno osobe koje se vode na evidencijama prvenstveno radi ostvarivanja određenih prava, a ne zbog aktivne potrage za zaposlenjem.
Prema predlagačima zakona, ovakvo razdvajanje omogućilo bi preciznije praćenje stanja na tržištu rada i efikasnije usmjeravanje sredstava prema osobama kojima je podrška zaista potrebna kako bi pronašle zaposlenje.
Efikasnije korištenje sredstava za zapošljavanje
Svake godine značajna sredstva izdvajaju se za programe zapošljavanja, samozapošljavanja, stručnog osposobljavanja, prekvalifikacija i drugih mjera koje imaju za cilj smanjenje nezaposlenosti.
Međutim, zbog velikog broja osoba koje se formalno vode kao nezaposlene, dio stručne javnosti smatra da postojeći sistem ne omogućava dovoljno precizno usmjeravanje tih sredstava.
Predloženim zakonom planirano je da se veći fokus stavi na osobe koje zaista žele pronaći posao, kroz programe stručnog usavršavanja, dodatnog obrazovanja, sticanja novih vještina i direktnih podsticaja za zapošljavanje.
Poseban akcenat stavlja se na prilagođavanje radne snage potrebama tržišta rada, koje se ubrzano mijenja usljed tehnološkog razvoja, migracija stanovništva i sve većeg odlaska radnika u zemlje Evropske unije.
Problem rada na crno i sive ekonomije
Jedan od problema na koji nadležne institucije godinama upozoravaju jeste činjenica da se dio osoba nalazi na evidencijama nezaposlenih iako istovremeno ostvaruje prihode kroz neprijavljeni rad.
Pojedini građani rade na crno u Bosni i Hercegovini ili privremeno rade u inostranstvu, dok se formalno vode kao nezaposlene osobe. Takva praksa otežava stvarno sagledavanje stanja na tržištu rada, ali i stvara dodatni pritisak na sistem socijalne zaštite.
Predlagači zakona smatraju da bi nova evidencija aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja doprinijela smanjenju zloupotreba i boljoj kontroli sistema.
Prava vezana za status nezaposlene osobe
Status osobe prijavljene na biro za zapošljavanje trenutno predstavlja osnov za ostvarivanje velikog broja prava u različitim oblastima socijalne zaštite.
U pojedinim kantonima broj takvih prava je veoma visok. Pored zdravstvenog osiguranja, status nezaposlene osobe često je povezan sa ostvarivanjem određenih socijalnih naknada, dječijih dodataka, porodiljnih naknada i drugih oblika podrške.
Upravo zbog toga dio javnosti izražava zabrinutost da bi promjene mogle dovesti do ograničavanja postojećih prava za određene kategorije stanovništva.
S druge strane, zagovornici reforme tvrde da cilj zakona nije ukidanje stečenih prava, već uspostavljanje transparentnijeg i funkcionalnijeg sistema evidencija koji bi omogućio jasnije razlikovanje osoba koje aktivno traže posao od onih koje koriste druga zakonska prava.
Zašto zakon nije usvojen
Iako je nacrt zakona ranije prošao određene faze parlamentarne procedure, konačni prijedlog nije dobio potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH tokom glasanja održanog u martu 2026. godine.
Za usvajanje zakona glasalo je 45 zastupnika, 17 ih je bilo suzdržano, dok je 19 zastupnika glasalo protiv, što nije bilo dovoljno za prolazak zakonskog prijedloga.
Protiv zakona glasali su zastupnici nekoliko opozicionih i vladajućih stranaka, dok je dio političkih subjekata podržao predložena rješenja.
Političke razlike oko zakona prvenstveno su se odnosile na procjene mogućih posljedica po korisnike različitih socijalnih prava, kao i na način provođenja predloženih reformi.
Tržište rada pred velikim izazovima
Federacija BiH posljednjih godina suočava se sa ozbiljnim izazovima na tržištu rada. Istovremeno postoje visoke stope formalne nezaposlenosti i izražen nedostatak radne snage u brojnim privrednim granama.
Poslodavci sve češće upozoravaju da ne mogu pronaći dovoljan broj kvalifikovanih radnika, dok veliki broj građana odlazi na rad u zemlje Evropske unije gdje ostvaruju bolje uslove rada i veće zarade.
U takvim okolnostima, reforma sistema zapošljavanja i evidencija nezaposlenih postaje jedno od ključnih pitanja ekonomskog razvoja Federacije BiH.
Hoće li novi zakon ovaj put dobiti potrebnu podršku u Parlamentu Federacije BiH i da li će donijeti očekivane promjene na tržištu rada, trebalo bi biti poznato nakon njegovog ponovnog upućivanja u parlamentarnu proceduru.
