Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska nalaze se pred završnom fazom usaglašavanja novog Ugovora o graničnim prijelazima, dokumenta koji bi trebao redefinisati status i kategorizaciju svih prelaza između dvije države.
Nakon višegodišnjih pregovora, sporazum bi uskoro mogao biti spreman za potpisivanje, a interes javnosti posebno je izražen u pograničnim područjima, naročito u Krajini.
Riječ je o ažuriranju postojećeg sporazuma koji je posljednji put izmijenjen 2013. godine, a novi dokument donosi niz izmjena koje bi trebale unaprijediti protok putnika i robe, ali i prilagoditi granični sistem evropskim standardima.
Prema dostupnim informacijama, jedan od ključnih elemenata sporazuma je povećanje broja graničnih prijelaza prve kategorije, odnosno onih koji omogućavaju i putnički i robni promet pod inspekcijskim nadzorom. Umjesto dosadašnja dva, planirano je da ih bude pet, što bi značajno promijenilo logističku sliku na granici.
Među prijelazima koji bi mogli dobiti viši status nalazi se i Izačić–Ličko Petrovo Selo, što se posebno ističe kao važno za privrednike iz Unsko-sanskog kantona. Kraće rute i manji troškovi transporta bili bi direktna posljedica takve odluke.
Dodatne promjene odnose se i na usklađivanje sa pravilima Evropske unije, konkretno uredbom 2017/625, koja zahtijeva da prijelazi prve kategorije imaju adekvatnu infrastrukturu na strani članice EU. U praksi, to znači da će Hrvatska morati dodatno unaprijediti svoje kapacitete kako bi određeni prijelazi mogli funkcionisati u punom obimu.
Najveće izmjene očekuju se u Unsko-sanskom kantonu, gdje bi nekoliko lokalnih prijelaza dobilo novi ili izmijenjen status. Hadžin Potok bi, prema prijedlogu, prešao u stalni putnički režim, dok bi Zagrad prvi put bio definisan kao stalni granični prijelaz, što bi moglo rasteretiti postojeći prelaz Maljevac–Velika Kladuša.
Iako se ove promjene u javnosti uglavnom ocjenjuju kao olakšanje za građane, dio stanovništva izražava zabrinutost zbog mogućih novih procedura koje bi mogle uticati na svakodnevne lokalne prelaze i uobičajene navike stanovnika pograničnih područja.
U istom paketu razmatra se i aktiviranje prijelaza Gejkovac–Plazikur, koji je već ranije predviđen za pogranični saobraćaj, ali još uvijek nije u funkciji zbog infrastrukturnih nedostataka. Slična situacija prisutna je i kod Tržačkih Raštela, gdje dogovor o podizanju kategorije još nije finaliziran.
Konačna odluka o Ugovoru zahtijeva saglasnost nadležnih institucija BiH, uključujući Predsjedništvo, nakon čega slijedi potpisivanje na nivou Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.
Iako se radi o tehnički kompleksnom procesu koji uključuje i infrastrukturna ulaganja i kadrovsko jačanje graničnih službi, očekuje se da bi sporazum mogao biti potpisan u narednom periodu, čime bi bio otvoren put ka modernizaciji jednog od najvažnijih bilateralnih sistema između dvije zemlje.
