Sedam godina nakon početka, tunel Hranjen — prva faza izgradnje brze ceste Sarajevo–Goražde — i dalje nije završen.
Ova dionica trebala je biti temelj povezivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine sa Beogradom, ali je projekt postao simbol infrastrukturne paralize i političke neusklađenosti unutar BiH.
Radovi na tunelu, čija dužina iznosi pet kilometara i čija je vrijednost veća od 40,5 miliona eura, započeti su 2018. godine, a planirani završetak bio je još 2020. godine. Prema podacima Autocesta Federacije BiH, većinu sredstava — oko 33 miliona eura — obezbijedila je Vlada Federacije BiH iz dobiti BH Telecoma. Ipak, napredak je minimalan, a javnost ostaje bez jasnih informacija o statusu i potrošnji sredstava.
U istom periodu, iako je Turska još 2016. godine preuzela ulogu medijatora i potencijalnog investitora u projektu autoputa Sarajevo–Beograd, napredak u Bosni i Hercegovini bio je gotovo simboličan. Srbija je, s druge strane, radove zvanično otpočela 2019. godine, a završetak dionice do granice sa BiH najavljen je za kraj 2025.
U BiH, međutim, ne postoji jedinstvena vizija trase. Tek krajem 2022. godine usaglašene su dvije alternativne rute: jedna prema sjeveroistoku, kroz Tuzlu i Bijeljinu, druga kroz istočnu Bosnu — Pale, Višegrad i Vardište. Ipak, konkretni radovi, osim početnih idejnih rješenja i studija izvodljivosti, još uvijek nisu pokrenuti.
Ministar saobraćaja entiteta RS, Nedeljko Čubrilović, tvrdi da politička previranja u Federaciji BiH stoje iza zastoja:
“Ne vidimo jasan interes Federacije da se konkretno krene u realizaciju. Sve se svodi na politička preispitivanja, što direktno ugrožava ekonomski i infrastrukturni razvoj”, rekao je za izvor.
Na nivou države, nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH nije odgovorilo na pitanja u vezi s napretkom i finansiranjem. S druge strane, u Federaciji se ukazuje na fragmentiranost odgovornosti i nedostatak komunikacije, čak i unutar kantona kroz koje bi autoput trebao prolaziti.
Uprkos deklarativnoj podršci projektu sa svih strana, realizacija autoputa Sarajevo–Beograd u BiH ostaje zarobljena u birokratskim i političkim lavirintima. Za to vrijeme, Srbija napreduje i približava se svom dijelu cilja, ostavljajući otvoreno pitanje da li će BiH ikada sustići tempo neophodan za regionalno povezivanje.
