Vlada Španije, predvođena premijerom Pedro Sánchezom i koalicijom PSOE-SUMAR, planira u utorak na sjednici izvršne vlasti donijeti paket snažnih mjera protiv Izraela, u kontekstu njegove neselektivne ofanzive u Gazi koja je do sada odnijela više od 64.000 života civila.
Analitičari ocjenjuju da bi odluka, u slučaju provedbe, mogla označiti jedno od najsnažnijih diplomatsko-političkih stajališta jednog zapadnog saveznika protiv Izraela u posljednjih nekoliko decenija.
Koalicija radi na uvođenju embarga na oružje bez iznimki, proširujući zakonski okvir koji je Sumar prošle godine predstavio u Kongresu. Novi paket mjera predviđa zabranu prodaje, opskrbe, prijenosa i izvoza vojne tehnologije i opreme Izraelu, kako kroz javne subjekte, tako i privatne kompanije. Embargo obuhvata i zabranu uvoza izraelskih vojnih proizvoda, uključujući vatreno oružje, municiju, opremu za suzbijanje nereda i tehničku pomoć.
Tokom nedavnog posjeta Alcorcónu, potpredsjednica vlade Yolanda Díaz istaknula je da Sumar i PSOE nastoje uvesti “prekid odnosa s kriminalnim Netanyahuovim režimom”, obustaviti sve komercijalne operacije i proglasiti izraelskog premijera personom non grata u Španiji. Mjere se predlažu i za visoke izraelske ministre, uključujući Katza, Ben Gvira i Smotricha, optužujući ih za poticanje genocida, prisilno izgladnjivanje i etničko čišćenje. Predviđa se i opoziv španskog ambasadora iz Tel Aviva, čime bi diplomatski pritisak na Izrael dodatno eskalirao.
Díaz je naglasila da bi španske luke trebale prestati služiti kao tranzitne točke za oružje namijenjeno Izraelu, uspoređujući ovu strategiju s načinom na koji je Evropska unija reagirala na rusku invaziju na Ukrajinu. “Ljudska prava ne mogu se relativizirati”, poručila je potpredsjednica, ističući da je Španija odlučna djelovati dosljedno u obrani međunarodnog prava i humanitarnih principa.
Historijski kontekst također igra ulogu u formiranju ove politike. Španija je prošle godine formalno priznala Državu Palestinu, potez koji su tada kritizirali pojedini političari Narodne stranke (PP), unatoč službenoj podršci rješenju s dvije države. Sánchez je u posljednjim javnim istupima naglasio da Španija aktivno radi na stvaranju evropskog konsenzusa, čime se potencijalno priprema teren da i druge države, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije i Australije, slijede španski primjer i dodatno izoliraju izraelsku vladu, ostavljajući SAD kao njenog primarnog saveznika.
Díaz je kritizirala i Evropsku komisiju, optužujući predsjednicu Ursulu von der Leyen za “političko licemjerje” zbog navodne različite percepcije i reakcije EU na humanitarne krize u Gazi i Ukrajini. Ovakve izjave jasno pokazuju da Španija želi zauzeti samostalan i principijelan stav, koji se ne oslanja isključivo na zajednički europski konsenzus, već na unutrašnju političku i moralnu logiku.
Odluke koje se očekuju u utorak mogli bi imati dalekosežne političke, ekonomske i diplomatske posljedice. One ne samo da signaliziraju oštriji stav prema Izraelu, već i novu fazu španske vanjske politike koja se odmiče od tradicionalne oprezne diplomatske linije prema Bliskom istoku. Politički analitičari ističu da bi ovakav potez mogao izazvati reakcije i na globalnoj razini, posebno u odnosima s SAD-om, ali i u okviru same Evropske unije, gdje će stav Španije biti praćen kao pokazatelj snage evropskog humanitarnog aktivizma.
