Novi Zakon o građanskim transakcijama predstavlja jedan od najznačajnijih zakonodavnih iskoraka u savremenom pravnom razvoju, s ciljem uspostavljanja integriranog, jasnog i efikasnog pravnog sistema. Riječ je o zakonu koji se smatra ključnim kvalitativnim pomakom u regulisanju građanskih transakcija, jer reorganizuje temeljna pravila o pravima i obavezama, unapređuje jasnoću pravnih normi i olakšava njihovu praktičnu primjenu.
Zakon je dio dugoročnog nacionalnog procesa modernizacije zakonodavstva, zasnovanog na pojednostavljenju zakonskih odredbi, objedinjavanju pravnih referenci i uklanjanju dupliranja s posebnim, savremenim zakonima. Time se povećava pravna sigurnost, smanjuju proceduralne komplikacije i jača koherentnost zakonodavnog sistema, u funkciji razvoja zasnovanog na vladavini prava.
Šire ovlasti sudova i primjena islamskog prava
Iz sudske perspektive, novi zakon donosi proširenje ovlasti sudskog tumačenja. Sudijama se daje veća fleksibilnost da, u odsustvu izričite zakonske norme, posegnu za principima islamskog prava, birajući rješenja koja najbolje osiguravaju pravdu i javni interes, bez obaveze vezivanja za određenu pravnu školu. Time se jača uloga sudstva u praćenju društvenih promjena i savremenih oblika transakcija.
Zakon također propisuje primjenu islamskog prava u slučajevima koji se odnose na osobe nepoznatog porijekla, nestale osobe i osobe koje se vode kao odsutne, ukoliko ne postoji poseban zakon koji to pitanje uređuje.
Zakonodavna integracija i usklađivanje propisa
Jedan od ključnih ciljeva izmjena bio je postizanje zakonodavne integracije i jačanje veze između općih pravila i posebnih propisa. Prilikom izrade zakona uzeti su u obzir praktični problemi s kojima se suočava pravosuđe, ali i nadležnosti lokalnih vlasti u regulisanju određenih pitanja, uključujući izdavanje dozvola i nadzor nad aktivnostima.
Zakon potvrđuje primjenu lokalnog zakonodavstva unutar nadležnosti svakog emirata, uz očuvanje jedinstva federalnog pravnog okvira. Uklonjene su odredbe koje se odnose na dokazivanje prava, jer su one već uređene posebnim Zakonom o dokazima, kao i odredbe o starateljstvu nad stečajnim dužnikom, s obzirom na postojanje posebnih propisa o insolventnosti i stečaju.
Vlasnička prava i zaštita imovine
Zakon je reorganizovao odredbe koje se odnose na pravo građenja (superficies), propisujući obaveznu registraciju ugovora kod nadležnog organa, pri čemu neregistrovanje dovodi do ništavosti ugovora. Uvedena su jasna pravila o trajanju prava građenja, kao i o obavezama koje iz njega proizlaze.
Posebno je značajna odredba prema kojoj se imovina stranca bez nasljednika smatra vakufom, uz nadzor nadležnog organa radi očuvanja, upravljanja i pravilne raspodjele sredstava.
Zakon uvodi i modernizovana pravila o ustupanju prava, zaštiti posjeda te preventivne tužbe za zaustavljanje novih radova, s ciljem sprečavanja nastanka štete.
Povećanje pravne sposobnosti pojedinaca
Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na dob punoljetstva, koja je snižena sa 21 lunarne godine na 18 gregorijanskih godina, čime se zakon usklađuje s većinom savremenih pravnih sistema. Ova izmjena donosi jasnoću u pogledu građanske i krivične odgovornosti te harmonizaciju s drugim zakonima.
Dob u kojoj maloljetnik može tražiti dozvolu za upravljanje vlastitim sredstvima snižena je na 15 godina, s ciljem podsticanja ranog preduzetništva i ekonomskog uključivanja mladih, uz pravne mehanizme zaštite.
Zakon uvodi i institut sudskog asistenta za osobe koje nisu u stanju izraziti svoju volju, kao i novi osnov nedostatka volje – iskorištavanje – uz jasnije posljedice u vidu poništenja ugovora.
Ugovorni odnosi i zaštita strana
Zakon detaljno uređuje fazu pregovora prije zaključenja ugovora, uvodeći obavezu otkrivanja bitnih informacija. Time se jača povjerenje među ugovornim stranama i smanjuje broj budućih sporova.
Uveden je i okvirni ugovor za dugoročne i ponavljajuće poslovne odnose, čime se unaprijed definišu ključni uslovi budućih ugovora.
Značajne su i izmjene u vezi s krvarinom (dijom) i odštetom, jer zakon sada dozvoljava njihovo kombinovanje s dodatnom naknadom u slučaju da osnovna naknada ne pokriva u potpunosti materijalnu ili nematerijalnu štetu.
Prodaja, nekretnine i skriveni nedostaci
Zakon donosi opsežne izmjene u oblasti kupoprodaje, uključujući prodaju po uzorku i modelu, zaštitu nesposobnih lica u prometu nekretnina, te preciznije uređenje instituta skrivenih nedostataka. Produžen je rok za ostvarivanje prava po osnovu skrivenih nedostataka sa šest mjeseci na godinu dana.
Posebno su regulisane prodaje u terminalnoj bolesti, prodaja spornih prava, kao i zabrane njihovog sticanja za sudije, tužioce i advokate, radi zaštite integriteta pravosuđa.
Privredna društva i neprofitni sektor
Zakon modernizuje pravni okvir za privredna društva, omogućava osnivanje društva od strane jedne osobe, jasno razlikuje građanska i komercijalna društva te olakšava nastavak poslovanja u slučaju povlačenja partnera.
Uspostavljen je i poseban pravni okvir za neprofitne organizacije, čija se dobit ne dijeli partnerima, već reinvestira u ostvarenje ciljeva djelovanja, kao i novi okvir za profesionalne kompanije.
Gradnja, osiguranje i garancije
Zakon detaljno uređuje ugovor o gradnji, uključujući odgovornost izvođača, raskid ugovora i postupanje u vanrednim okolnostima poput pandemija ili naglih promjena cijena. Sudovima se daje ovlaštenje da prilagode ugovorne obaveze kako bi se očuvala pravična ravnoteža.
U oblasti osiguranja uveden je sveobuhvatan okvir za Takaful osiguranje, dok su pravila o garancijama pojednostavljena i dodatno zaštićena prava dužnika i garanta.
Novi Zakon o građanskim transakcijama predstavlja moderan zakonodavni okvir koji nastoji pomiriti pravnu tradiciju s potrebama savremenog društva. Njegova primjena ima za cilj jačanje pravne sigurnosti, zaštitu pojedinaca i institucija te stvaranje stabilnog temelja za dugoročni ekonomski i društveni razvoj.
