Bez sankcija više od decenije: Novi zakon na čekanju dok korupcija jača i ostaje nekažnjena
Federacija Bosne i Hercegovine nakon više od deset godina mogla bi konačno dobiti zakon koji reguliše sukob interesa, jedno od ključnih pitanja u borbi protiv korupcije. Ipak, iako je proces ponovo pokrenut i postoji načelna politička podrška, posljedice dugogodišnjeg institucionalnog vakuuma već su duboko ukorijenjene – kako u funkcionisanju vlasti, tako i u finansijama javnog sektora.
Riječ je o oblasti koja je, uprkos svojoj važnosti, ostala bez adekvatnog zakonskog okvira još od 2013. godine. U tom periodu Federacija BiH je bila jedina administrativna jedinica u državi bez tijela koje bi utvrđivalo i sankcionisalo sukob interesa, što je otvorilo prostor za brojne zloupotrebe bez ikakvih posljedica.
Sistem bez kontrole
Sukob interesa podrazumijeva situacije u kojima javni zvaničnici – bilo da je riječ o izabranim dužnosnicima, članovima izvršne vlasti ili savjetnicima – imaju privatne interese koji mogu utjecati na njihovo odlučivanje. Bez jasnih pravila i nadzora, takve situacije često prolaze nekažnjeno, čime se narušava povjerenje građana u institucije.
U Federaciji BiH, odsustvo regulatornog tijela značilo je da stotine potencijalnih slučajeva nikada nisu dobile institucionalni epilog. Posljedice su višestruke: od netransparentnog upravljanja javnim resursima do direktne finansijske štete koja se procjenjuje na desetine, pa i stotine miliona konvertibilnih maraka.
Zakon na čekanju
Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa već godinama prolazi kroz različite faze pripreme. Još 2022. godine izrađen je nacrt koji je rezultat dugotrajnih konsultacija s institucijama, civilnim sektorom i međunarodnim partnerima. Međutim, nakon promjene vlasti 2023. godine, dokument je povučen iz procedure uz obrazloženje da je potrebna dodatna dorada.
Od tada, zakon nije vraćen u parlamentarnu proceduru sve do nedavno, kada je ponovo pokrenuta inicijativa za njegovo usvajanje. Vlada Federacije BiH dala je pozitivno mišljenje na prijedlog, što se tumači kao signal da postoji prostor za njegovo konačno usvajanje.
Ipak, politička volja ostaje ključni faktor. Postoji realna bojazan da bi zakon mogao ostati neusvojen do kraja mandata, čime bi se nastavila praksa institucionalne neefikasnosti u jednoj od najosjetljivijih oblasti.
Ključne odredbe: prevencija i sankcije
Predloženi zakon donosi niz mehanizama koji bi trebali uvesti red u ovu oblast. U njegovom središtu je formiranje nezavisnog tijela koje bi imalo ovlasti da:
utvrđuje postojanje sukoba interesa provjerava imovinske kartone javnih funkcionera izriče sankcije za kršenje zakona nadzire poštivanje pravila o nespojivim funkcijama
Poseban fokus stavljen je na prevenciju. Cilj nije samo kažnjavanje već nastalih nepravilnosti, već i sprječavanje njihovog nastanka kroz jasna pravila i transparentnost.
Zakon predviđa da nosioci javnih funkcija ne smiju učestvovati u odlučivanju o pitanjima u kojima imaju privatni interes, niti obavljati više nespojivih funkcija. Također, zabranjuje se korištenje javnih resursa u političke svrhe, kao i ostvarivanje lične koristi kroz javnu funkciju.
Jedna od važnih odredbi odnosi se i na zapošljavanje srodnika, koje se jasno definiše kao potencijalni sukob interesa, uz stroga pravila i ograničenja.
Finansijska transparentnost i pokloni
Zakon uvodi i obavezu detaljnog prijavljivanja imovine i finansijskih interesa, uz mehanizme njihove provjere. Time bi se značajno povećala transparentnost rada javnih zvaničnika.
Regulisano je i pitanje poklona – zabranjuje se primanje nedozvoljenih ili sumnjivih darova, a u slučaju kršenja pravila predviđene su obaveze vraćanja poklona i dodatne sankcije.
Kazne koje imaju težinu
Predložene sankcije uključuju novčane kazne, obustavu dijela plate, ali i mogućnost razrješenja s funkcije. Novčane kazne kreću se od 3.000 do 10.000 KM, dok obustava dijela plate može trajati do godinu dana.
Osim toga, zakon predviđa odgovornost i nakon završetka mandata, kao i sankcije za druga fizička i pravna lica koja učestvuju u kršenju propisa.
Evropski standardi i pritisak reformi
Uvođenje ovog zakona nije samo unutrašnje pitanje, već i međunarodna obaveza. Borba protiv korupcije i regulisanje sukoba interesa dio su ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na svom putu ka članstvu u Evropska unija.
Evropski izvještaji godinama upozoravaju na činjenicu da se u Federaciji BiH kršenja pravila o sukobu interesa ne sankcionišu, uprkos brojnim javno dostupnim informacijama i interesu javnosti. Takva situacija direktno utiče na percepciju pravne sigurnosti i investicijske klime.
Između deklarativne podrške i stvarne primjene
Iako postoji načelna podrška većine političkih aktera, ključni izazov ostaje njegova stvarna implementacija. Dosadašnja praksa pokazuje da deklarativna opredijeljenost za borbu protiv korupcije često ne prati konkretna akcija.
Bez jasnog političkog konsenzusa i spremnosti da se zakon primjenjuje bez izuzetaka, postoji opasnost da i ovaj propis ostane samo formalni okvir bez stvarnog efekta.
Federacija BiH se nalazi na prekretnici: ili će konačno uspostaviti funkcionalan sistem za sprečavanje sukoba interesa ili će nastaviti praksu koja godinama omogućava zloupotrebe bez posljedica.
Vrijeme izgubljeno u prethodnoj deceniji već je proizvelo ozbiljne finansijske i institucionalne posljedice. Hoće li novi zakon donijeti stvarne promjene ili ostati još jedno neispunjeno obećanje – zavisit će isključivo od političke volje da se pravila ne samo usvoje, već i dosljedno provode.
