Vraćanje kilometraže na automobilma ili vraćanje kilometraže praksa je kojoj nema kraja. Unatoč Uredbi EU o zaštiti od manipulacije brojačem kilometara (2017.), prevare i dalje traju.
Studija Njemačkog autokluba (ADAC) dokazuje da se lako može manipulirati i kilometražom novih automobila. Ne samo onih starijih. No neki proizvođači automobila pokazuju da postoji i drugi način. Prema podacima policije u Njemačkoj, na svakom trećem rabljenom automobilu se manipulira brzinomjerom. Dakle, i kad hrvatski kupci nabavljaju rabljena vozila u Njemačkoj mogu očekivati da će ući u istu statističku kategoriju.
Namještanje brzinomjera obično je dječja igra i nudi se već od 50 eura. Na taj način prevaranti povećavaju vrijednost u prosjeku za 3000 eura po automobilu, varajući kupce rabljenih automobila ili leasing kuću. Procijenjena ukupna šteta u Njemačkoj je oko šest milijardi eura godišnje. Osim prevare s cijenom, potencijalni kupac može stradati jer neće, na primjer, na vrijeme promijeniti zupčasti remen i zbog toga motor može doživjeti katastrofalnu havariju.
Manipulaciju brzinomjerima teško je otkriti. Većina OBD uređaja također ne može to učiniti. Stoga bi kupci rabljenih automobila trebali provjeriti postoje li odstupanja. Provjerite račune servisa, servisnu dokumentaciju, podatke stanica za tehničke preglede, račune za gorivo (ako je korištena kartica za gorivo, tamo je prikazana kilometraža) ili oznake za promjenu ulja radi vjerodostojnosti. Zamjena ulja je najkasnije nakon 40.000 kilometara. Dakle, ako automobil navodno ima samo 100.000 kilometara na satu, a sljedeća izmjena ulja je na 180.000 kilometara, nešto nije u redu. Kada kupujete rabljeni automobil, obratite pozornost ne samo na kilometražu, već i na stanje automobila i uvjete rada prethodnih vlasnika. Vozilo s nekoliko prijeđenih kilometara, koje se vozi na kratkim gradskim rutama koje uzrokuju habanje, može biti pod većim opterećenjem od onog s mnogo prijeđenih kilometara, koje se vozi uglavnom na dugim putovanjima. Memorija grešaka i intervala održavanja može se očitati u servisima. Kilometraža djelomično zabilježena u unosima pogrešaka (koje se javljaju u automobilima) ne smije biti veća od ukupne kilometraže prikazane na instrument tabli. Znamo, previše je to varijabli, ali alternative nema. Ili se možete prepustiti faktoru sreće pri kupnji rabljenog automobila.
Ako nešto sumnjate, možete u servisu utvrditi datum proizvodnje brzinomjera i upravljačkih jedinica. Moguće je da su oštećeni tijekom manipulacije, a zatim zamijenjeni. Brzinomjer ili upravljačka jedinica s godinom proizvodnje 2021. (obično utisnuta u kućište ili pričvršćena naljepnicom) ne odgovara vozilu proizvedenom 2019. Osim ako prethodni vlasnik ne može dokazati da je to zamijenjeno zbog kvara. U ovom slučaju, međutim, mnogi proizvođači prenose stvarnu ukupnu kilometražu na novu ploču instrumenata.
Uredba EU 2017/1151 propisuje da se kilometraža u automobilu mora sustavno štititi. Zakon je na snazi od septembra 2017. za nove modele vozila te od septembra 2018. za sve nove automobile. No još nedostaje detaljan propis kako bi točno ta zaštita trebala izgledati i koje neutralno tijelo bi je trebalo provjeravati. Rezultat je da se prevare nastavljaju.
Prilikom ocjenjivanja relevantnih web stranica, stručnjaci ADAC-a primijetili su da se to više ne odnosi na nove modele Audija A3 i VW Golfa 8. Razumno je pretpostaviti da bi ovi modeli mogli biti bolje zaštićeni od prevara nego mnogi drugi modeli, čak i u višim cjenovnim razredima. Audi i Volkswagen tvrde da su za teško probijanje njihovog koda zaslužni računalni čipovi s HSM-om. To je kratica za Hardware Secure Module, koji je mahanizam zaštite protiv namještanja kilometraže.
