Politička scena u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ponovo se našla u žiži pravnih i institucionalnih sporova.
Lider Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, predao je žalbu Sudu BiH osporavajući odluku Centralne izborne komisije (CIK) da ovjeri kandidaturu SNSD-a za predsjednika RS-a. Kandidaturu je potpisao predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, kojem je nedavnom pravosnažnom presudom Suda BiH zabranjeno političko djelovanje na šest godina.
"Gaženje institucija i ruganje javnosti"
Vukanović tvrdi da je ovjera kandidature u direktnoj suprotnosti s odlukom Suda BiH. „Tražio sam da se ovjera kandidature ospori u skladu sa presudom Suda BiH. Ako moja žalba ne bude usvojena, to će biti najnevjerovatnije gaženje te institucije. Bit će to ruganje u kojem učestvuje dio međunarodnih predstavnika“, izjavio je za medije.
On je podsjetio da je još ranije govorio kako postoji politički dogovor da se Dodiku „progleda kroz prste“ u vezi sa CIK-om, dok će zauzvrat pružiti podršku usvajanju Plana rasta u Vijeću ministara.
Kandidatura kao pravno-politički paradoks
SNSD je za predsjednika RS-a kandidovao Sinišu Karana, ali je upravo Dodik – osoba s pravosnažnom zabranom političkog djelovanja – potpisao prijavu stranke. Time je otvoreno pitanje: može li osoba kojoj je zabranjeno bavljenje politikom i dalje imati ovlasti unutar stranke, donositi odluke i potpisivati dokumente koji direktno utiču na izborne procese?
Vukanović je situaciju opisao kao apsurdnu:
„Ako mu ovjere odluku i omoguće da izađe na izbore, ja ću odmah izaći pred Sud BiH i pitati koga mi trebamo izvrijeđati da i nas tako lijepo osude – da se ne možemo baviti politikom, ali možemo ovjeravati i kadrirati. To je za Dodika maksimalno savršena situacija u kojoj nema nikakvu odgovornost, a odlučuje o svemu.“
Širi politički kontekst
Vukanović je, podsjetimo, i sam predao kandidaturu za predsjednika RS-a ispred svoje stranke, djelomično i kao rezervni plan ukoliko SDS ponovo bude blokiran finansijski, kao što se dogodilo na prethodnim izborima. Njegova žalba Sudu BiH sada ne samo da dovodi u pitanje regularnost izbornog procesa, nego otvara i ozbiljna pitanja o vladavini prava i stepenu u kojem politički dogovori imaju prednost nad presudama najviših sudskih instanci u zemlji.
Između prava i političkih nagodbi
Cijeli slučaj dodatno pokazuje krhkost institucija u BiH. Dok Sud BiH donosi odluke s ozbiljnim političkim posljedicama, njihova provedba u praksi često zavisi od volje političkih aktera i međunarodnog faktora. Ako CIK ostane pri odluci da ovjeri kandidaturu SNSD-a, to će, prema kritičarima, značiti da je sudska zabrana Dodiku faktički obesmišljena, jer on i dalje kroji stranačke odluke i određuje političke tokove.
