Sjedinjene Američke Države prvi put ozbiljno razmatraju mogućnost da na čelo Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imenuju vlastitog kandidata, čime bi se značajno promijenila dosadašnja praksa izbora visokog predstavnika u okviru Vijeća za provedbu mira (PIC).
Prema informacijama koje kruže diplomatskim kanalima, Washington je članice PIC-a već obavijestio da za novog visokog predstavnika vidi dr. Williama Rugera, visokog zvaničnika američke obavještajne zajednice koji trenutno obavlja funkciju u Uredu direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI).
Njegovo ime pojavilo se u trenutku intenzivnih razgovora unutar PIC-a o nasljedniku Christiana Schmidta, koji je, prema navodima, podnio ostavku, ali ostaje na dužnosti do izbora novog visokog predstavnika.
Iz američke misije pri Ujedinjenim nacijama ranije je signalizirano da bi, u slučaju izostanka konsenzusa među članicama PIC-a, i Sjedinjene Države mogle istaknuti vlastite kandidate za tu funkciju.
Ipak, Ruger, prema dostupnim informacijama, nije bio prvi izbor američke administracije. Washington je navodno preferirao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, ali taj prijedlog nije dobio podršku evropskih partnera.
U međuvremenu, unutar Evropske unije i Velike Britanije traje usaglašavanje oko „evropskijeg“ kandidata, dok su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo već uključene u proces nominacija i konsultacija.
Za razliku od dosadašnjih visokih predstavnika, Ruger nema iskustvo rada na Balkanu niti direktno poznavanje Bosne i Hercegovine. Njegova profesionalna karijera uglavnom je vezana za globalnu strategiju SAD-a, NATO, rat u Afganistanu te odnose s Rusijom i rat u Ukrajini.
U američkim političkim i akademskim krugovima poznat je kao dio tzv. „restrainer“ škole mišljenja, koja zagovara smanjenje američkog vojnog i političkog angažmana u inostranstvu i veći fokus na unutrašnje prioritete i rivalstvo s Kinom.
Ruger je više puta isticao da evropske države trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto dugogodišnjeg oslanjanja na Sjedinjene Američke Države i NATO.
Njegovi stavovi o ratu u Ukrajini izazivaju podijeljene reakcije u Evropi. Iako se deklarativno svrstava kao pro-ukrajinski orijentisan, istovremeno smatra da sukob nije ključni nacionalni interes SAD-a te da bi Kijev mogao biti primoran na određene teritorijalne ustupke radi okončanja rata.
Također je ranije upozoravao da je širenje NATO-a prema istoku doprinijelo stvaranju sigurnosnih tenzija s Rusijom, što ga u dijelu evropskih krugova čini kontroverznim izborom.
Njegova potencijalna kandidatura, prema diplomatskim izvorima, dočekana je s iznenađenjem i rezervom, posebno zbog činjenice da dolazi iz obavještajne strukture koja se u ovom periodu suočava s unutrašnjim promjenama i odlascima ključnih kadrova.
Očekuje se da će naredni sastanci PIC-a u Sarajevu dodatno rasvijetliti stavove ključnih međunarodnih aktera o budućem visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini.
