Nedostatak radnika i paradoksi na tržištu rada: Ko je zaista nezaposlen?
Već duže vrijeme poslodavci se suočavaju s ozbiljnim problemima u pronalasku radne snage, što je otvorilo vrata uvozu radnika. Međutim, zvanični podaci pokazuju da je na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje registrirano čak 256.275 nezaposlenih osoba.
Dominacija kvalificiranih radnika na evidencijama
Najveći broj prijavljenih čine kvalificirani radnici (KV), kojih je 80.411 ili 31,38 posto. Slijede nekvalificirani radnici (NKV) sa 78.496 osoba ili 30,63 posto, dok su na trećem mjestu oni sa srednjom stručnom spremom (SSS), njih 70.968 ili 27,69 posto.
Posebno je izazovno stanje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, ali i u drugim industrijama, što otvara pitanje koliko podaci sa evidencija odgovaraju stvarnom stanju.
Siva ekonomija i stvarnost evidencija
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da trenutni podaci ne odražavaju realno stanje.
– Ako je neko bez prihoda i nezaposlen, a ima odgovarajuće kvalifikacije za određeni posao, teško je shvatiti zašto ta mjesta ostaju nepopunjena. Dio tih ljudi ne želi raditi jer, očito, ne mora, neki rade na crno, dok dio živi i radi u inozemstvu. Evidentno je da sama evidencija nezaposlenih ne odgovara stvarnosti, a malo se čini da se to promijeni – objašnjava Gavran.
Naglašava da bi najjasnija slika stanja bila vidljiva tek kada bi se riješilo pitanje zdravstvenog osiguranja, ali ne brisanjem sa evidencija, već omogućavanjem prava na osiguranje svim građanima.
Nevoljkost za prekvafilikaciju i prednost jeftine radne snage
Jedan od problema je i zastarjelost vještina nezaposlenih. Gavran smatra da dio radnika iz prošlih industrijskih sektora nije spreman za trenutne zahtjeve tržišta zbog tehnološkog razvoja, dok poslodavci nisu voljni ulagati u njihovu prekvalifikaciju.
– Poslodavcima je isplativije uvoziti radnike iz zemalja poput Bangladeša, kojima mogu ponuditi znatno niže plaće, nego investirati u domaću radnu snagu – dodaje Gavran.
Gotovo 100.000 osoba prvi put traži posao
Od ukupnog broja nezaposlenih, čak 97.434 osobe, odnosno 38,02 posto, prvi put traže zaposlenje. Pravo na zdravstveno osiguranje ostvarilo je 181.159 prijavljenih, dok je penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo svega 534 osobe.
Očigledno je da problemi sa zapošljavanjem zahtijevaju dublje reformske zahvate kako bi domaća radna snaga bila bolje integrirana u tržište rada.
