Prvi put nakon pola stoljeća – u Hrvatskoj pao broj vikendica
Po prvi put u posljednjih 50 godina u Hrvatskoj je zabilježen pad broja kuća za odmor. Podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine pokazuju da je broj vikendica smanjen za 7 posto u odnosu na popis iz 2011. godine – ukupno za 17.755 jedinica, čime je ukupan broj pao na 231.488.
Ovo je značajan preokret s obzirom na to da je od 1971. godine svaki popis bilježio rast broja kuća za odmor. Paralelno s ovim padom, došlo je do značajnog povećanja broja praznih nekretnina, naročito u jadranskoj regiji.
Hrvatska trenutno ima gotovo 2,4 milijuna stambenih jedinica. Oko 1,4 milijuna je naseljeno, dok je približno 600.000 potpuno prazno. Ostatak otpada na poslovne prostore i sezonski smještaj.
U sve tri glavne regije – jadranskoj, panonskoj i sjevernoj – primijećen je pad broja kuća za odmor, dok je broj praznih nekretnina rastao. Najveće promjene dogodile su se na Jadranu.
Šta se događa u jadranskoj regiji?
Jadranska regija, koja obuhvaća sedam obalnih županija, ima najveći stambeni fond u zemlji – gotovo 700.000 nekretnina. Od 2011. do 2021. broj stambenih jedinica porastao je za oko 90.000 (15%), ali se većina tog rasta odnosi na prazne domove, čiji je broj porastao za čak 75%, premašivši 193.000 jedinica.
U istom periodu broj naseljenih kuća u regiji smanjio se za oko 7.000 (3%), dok je broj vikendica pao za otprilike 14.000 (8%), na ukupno 149.409 jedinica u 2021.
Šta stoji iza promjena?
Pretpostavlja se da su promjene rezultat pada interesa za klasične vikendice, unatoč njihovoj privremenoj popularnosti tokom pandemije. Također se navodi mogućnost da su brojne kuće za odmor reklasificirane kao prazne nekretnine, što je povezano s naglim porastom kratkoročnog najma i apartmanskog turizma.
Značajan je i porast nekretnina koje se koriste u poslovne svrhe – u jadranskoj regiji takvih je danas 83.732, što je porast od čak 50%.
Promjene i u unutrašnjosti
U panonskoj regiji, koja obuhvata osam županija, broj kuća za odmor također je opao. Ta regija broji oko 346.000 domova. Najmanji stambeni fond ima sjeverna Hrvatska s oko 266.000 objekata, a i tu je zabilježen pad vikendica.
Smanjenje broja kuća za odmor i rast broja praznih nekretnina ukazuju na duboke promjene u stambenim navikama i tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Kako će se ovi trendovi dalje razvijati i kakve će posljedice imati na turizam, lokalne zajednice i posjedovanje nekretnina, ostaje da se vidi.
