U Bosni i Hercegovini broj građana koji su izgubili svoje nekretnine zbog aktiviranja hipoteka ostaje izuzetno mali, iako banke i dalje imaju ovaj instrument kao sredstvo osiguranja kredita. Statistike pokazuju da se hipoteka u praksi rijetko koristi za naplatu dugova građana.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, na dan 30. juna 2025. godine samo 1,5 posto stambenih kredita osiguranih hipotekom klasifikovano je kao nekvalitetno potraživanje. Ovaj podatak jasno ukazuje da se hipoteka gotovo nikada ne primjenjuje kao direktno sredstvo za oduzimanje imovine građana, već više služi kao formalna zaštita banke. S druge strane, u Republici Srpskoj Agencija za bankarstvo još uvijek nije dostavila podatke o aktiviranju hipoteka, uprkos upornim upitima i pozivima novinara.
Ekonomski analitičar Berislav Kutle objašnjava da pravni okvir u BiH otežava naplatu putem hipoteke. „Aktiviranje hipoteke podrazumijeva pokretanje sudskog postupka, i banka nikada ne može biti sigurna da će na kraju preuzeti nekretninu. U praksi, hipoteka je više formalni instrument osiguranja nego stvarni način naplate“, kaže Kutle.
On dodaje da su banke u BiH trenutno u znatno povoljnijoj poziciji s depozitima nego što je realna potreba za kreditiranjem. Većina kredita je srednjoročna, u skladu s ekonomskim mogućnostima građana i prosječnom plaćom, dok veća kreditna izloženost praktično ne postoji. „Kupovna moć stanovništva je ograničena, pa ni veliki krediti nisu česta pojava. Banke nude povoljne kamatne stope, posebno privrednicima, često ispod dva posto, što je znatno ispod evropskih standarda“, navodi Kutle.
Analitičari smatraju da trenutni sistem hipoteka u BiH više simbolično osigurava banke nego što stvarno ugrožava građane. Dok zakonski okvir ne bude dodatno unaprijeđen, aktiviranje hipoteka ostaje spor, komplikovan i rizičan proces za finansijske institucije, dok građani u većini slučajeva ne riskiraju gubitak svojih domova.
Ovaj model pokazuje koliko su banke u BiH financijski moćne i koliko im je potrebno malo da bi minimalno osigurale svoje kredite, bez stvarnog rizika za imovinu svojih klijenata. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je pravna neizvjesnost i dalje problem koji može utjecati na stabilnost tržišta nekretnina i kredita u dugom roku.
