Rekordni prihodi od indirektnih poreza ne znače i bolji život građana – budžeti rastu, dugovi rastu još brže
Bosna i Hercegovina u prvih šest mjeseci 2026. godine prikupila je rekordne iznose od indirektnih poreza, ali uprkos tome vlasti na svim nivoima nastavljaju sa intenzivnim zaduživanjem. Umjesto da rast javnih prihoda bude iskorišten za smanjenje fiskalnog pritiska, pokretanje razvojnih projekata ili rasterećenje privrede i građana, javnost gotovo svakodnevno svjedoči novim kreditima, emisijama obveznica i zaduženjima javnih institucija.
Takav trend otvara ozbiljna pitanja o načinu upravljanja javnim finansijama. Ako prihodi konstantno rastu, zašto se država, entiteti, kantoni, gradovi, općine i javna preduzeća zadužuju više nego ikada? Gdje završava novac prikupljen od građana i privrede? I koliko će sadašnje odluke koštati buduće generacije?
Više od šest milijardi KM za pola godine
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prihodi od indirektnih poreza u prvih šest mjeseci 2026. godine iznosili su šest milijardi i 76 miliona KM. To je za 329 miliona KM ili 5,73 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada su iznosili pet milijardi i 747 miliona KM.
Istovremeno, Uprava je obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo isplatila povrat PDV-a u ukupnom iznosu od milijardu i 61 milion KM.
Nakon izvršenih povrata, neto prihodi raspoređeni državi, entitetima i Brčko distriktu iznosili su pet milijardi i 14 miliona KM, što predstavlja rast od 7,72 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Samo tokom juna prikupljeno je milijardu i 113 miliona KM indirektnih poreza, odnosno 80 miliona KM više nego u junu 2025. godine, što potvrđuje da javni prihodi nastavljaju rasti iz mjeseca u mjesec.
Milijarde završile u budžetima
Od ukupno raspoloživih sredstava, za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine izdvojeno je 498 miliona KM.
Najveći dio novca raspoređen je entitetima i Brčko distriktu:
Federacija BiH dobila je dvije milijarde i 762 miliona KM; Republika Srpska milijardu i 546 miliona KM; Brčko distrikt 154 miliona KM.
Pored toga, po osnovu posebne putarine od 0,25 KM za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju puteva, Federaciji BiH pripalo je dodatnih 116 miliona KM, Republici Srpskoj 76 miliona KM, dok je Brčko distrikt dobio četiri miliona KM. Preostali dio ostao je kao rezerva na posebnom računu za putarine.
Inflacija puni budžete, ali prazni novčanike
Ekonomski analitičari već duže upozoravaju da značajan dio rasta prihoda nije rezultat snažnijeg razvoja privrede, već prije svega posljedica viših cijena robe i usluga.
Kada rastu cijene, raste i osnovica na koju se obračunava PDV, što automatski povećava prihode države. Drugim riječima, građani plaćaju skuplje osnovne životne namirnice, gorivo, građevinski materijal i druge proizvode, a država istovremeno ubire više poreza bez povećanja poreskih stopa.
Zbog toga rekordni prihodi od indirektnih poreza ne znače automatski i veći životni standard stanovništva. Naprotiv, mnogi građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena kroz smanjenu kupovnu moć i sve veće troškove života.
Ako prihodi rastu, zašto rastu i dugovi?
Upravo zbog toga nameće se pitanje koje sve češće postavljaju ekonomisti – zašto se vlast nastavlja zaduživati ukoliko budžeti ostvaruju rekordne prihode?
Posljednjih mjeseci gotovo da nema sedmice bez informacije o novom kreditu, emisiji trezorskih zapisa ili obveznica, odnosno novom zaduženju države, entiteta ili lokalnih zajednica.
Krediti sami po sebi nisu problem ukoliko služe finansiranju kapitalnih investicija koje će dugoročno povećati ekonomsku aktivnost i donijeti nove prihode. Međutim, ukoliko se sredstva koriste prvenstveno za pokrivanje budžetskih rashoda, tekuće potrošnje ili servisiranje ranijih dugova, tada se otvara pitanje održivosti javnih finansija.
Takva praksa povećava opterećenje budućih budžeta jer će dugove koje danas pravi sadašnja administracija vraćati buduće generacije građana.
Izborna godina uvijek povećava potrošnju
Posebnu pažnju javnosti privlači činjenica da se Bosna i Hercegovina nalazi u izbornoj godini.
U takvim okolnostima budžetska potrošnja tradicionalno raste kroz različite socijalne programe, povećanja pojedinih davanja, kapitalne projekte i druge mjere koje vlast predstavlja kao pomoć građanima.
Kritičari upozoravaju da se dio tih odluka donosi prvenstveno s ciljem ostvarivanja političke koristi pred izbore, dok dugoročne posljedice po javne finansije ostaju u drugom planu.
S druge strane, predstavnici vlasti tvrde da su povećana izdvajanja rezultat ekonomskog rasta i potrebe za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu, socijalnu zaštitu i razvoj.
Dugoročne posljedice
Rast prihoda od indirektnih poreza pokazuje da fiskalni sistem trenutno ostvaruje veoma dobre rezultate kada je riječ o punjenju budžeta. Međutim, istovremeni rast javnog duga i nastavak intenzivnog zaduživanja otvaraju ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti takvog modela finansiranja.
Građani Bosne i Hercegovine danas plaćaju više kroz gotovo svaki račun koji dobiju, dok država istovremeno raspolaže rekordnim prihodima. Hoće li taj novac biti iskorišten za razvoj, povećanje konkurentnosti privrede i poboljšanje životnog standarda ili će najvećim dijelom otići na tekuću budžetsku potrošnju i nova zaduženja, pitanje je koje će u narednim mjesecima biti jedno od ključnih ekonomskih i političkih tema u Bosni i Hercegovini.
