U Njemačkoj se sve glasnije vodi rasprava o mogućem uvođenju zabrane korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina, u pokušaju da se mlađe generacije zaštite od štetnih sadržaja i pretjeranog boravka pred ekranima. Ipak, unutar vlasti ne postoji jedinstven stav o tome da li je takva mjera zaista izvodiva i učinkovita.
Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izrazio je sumnju u praktičnu primjenu ovakve zabrane, ističući da bi njeno provođenje bilo izuzetno teško kontrolisati u digitalnom okruženju. Prema njegovim riječima, takva mjera vjerovatno ne bi donijela očekivane rezultate.
Dobrindt naglašava da ključnu ulogu u odgoju djece i njihovom odnosu prema tehnologiji imaju roditelji, koji odlučuju kada će dijete dobiti prvi pametni telefon i pristup online platformama. Dodaje da odgovornost ne može biti prebačena isključivo ni na državu ni na porodicu, već da je potreban zajednički pristup.
Debata u Njemačkoj dolazi u trenutku kada pojedine zemlje već povlače konkretne poteze. Australija je u decembru uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, dok su Španija, Grčka, Kipar i Austrija najavile slične inicijative.
S druge strane, društvene mreže su već duboko integrisane u svakodnevni život i način informisanja, što dodatno komplikuje donošenje restriktivnih mjera. Uprkos tome, istraživanja pokazuju da javnost sve više podržava strožiju regulaciju.
Prema anketi Bavarski istraživački institut za digitalnu transformaciju, oko dvije trećine građana Njemačke podržava zabranu za djecu mlađu od 14 godina. Istraživanje je provedeno u aprilu na uzorku od 2.500 ispitanika, što ukazuje na rastuću zabrinutost društva zbog utjecaja digitalnih platformi na najmlađe.
