Dok se politička scena u Bosni i Hercegovini svakodnevno bori s aferama, sukobima i medijskim spektaklima, stvarni život građana sve više opterećuju finansijske odluke koje rijetko ko analizira. U središtu pažnje ovog tjedna našli su se novi krediti i emisije trezorskih zapisa, koji ponovo otkrivaju duboke podjele između Federacije i Republike Srpske – ali i duboko ukorijenjene probleme u upravljanju javnim sredstvima.
Republika Srpska: kredit Svjetske banke za zdravstvene ustanove
Republika Srpska će, prema posljednjim informacijama, sa zajmom Svjetske banke od više od 75 miliona maraka izmirivati dugovanja deset javnih zdravstvenih ustanova. Iako se radi o novcu koji ide za stabilizaciju sistema, jasno je da i ovdje žitelji, kroz javne fondove, plaćaju dugove generacija nesposobnih političara.
Federacija: trezorski zapisi i novi teret za građane
Ni Federacija BiH ne ostaje dužna kada je riječ o zaduživanjima. Federalno ministarstvo finansija ove sedmice prodalo je šestomjesečne trezorske zapise u iznosu od gotovo 40 miliona maraka, nominalne vrijednosti 10 hiljada po zapisu. Investitori su se natjecali, a prikupljena sredstva, koja dospijevaju 20. maja 2026. godine, pokazuju koliko je potreban novac za funkcioniranje entitetskih institucija.
Iako su tehnički detalji trezorskih zapisa jasni – ponderirana cijena 99,0183, kamatna stopa 1,9884 posto – šira slika pokazuje da se svaki ovakav potez vraća na leđa građana, dok političke elite uživaju u upravljanju novcem kojeg u stvarnosti nemaju.
Šteta svakodnevne politike
Dok se Republika Srpska i Federacija zadužuju, kritičari upozoravaju da ovakva politika predstavlja nastavak pogubne ekonomske strategije. Sarajevska “trojka” – SDP, NiP i NS – već je pokazala sklonost masovnim zaduživanjima, odlasku na međunarodna tržišta kapitala i donošenju odluka o minimalnoj plaći i neradnoj nedjelji bez konsultacija s ekonomskim stručnjacima. Posljedice su pad zaposlenosti, stagnacija privrede i sve teži svakodnevni život građana.
S druge strane, političari koji kreiraju ove odluke uživaju privilegije vlasti i mogućnost upravljanja javnim sredstvima, dok obični građani i mali biznisi svakodnevno plaćaju račun.
Dok političke elite igraju svoje igre, građani BiH i dalje snose teret nesposobne ili svjesno štetne ekonomske politike. Zaduživanja, emisije trezorskih zapisa i improvizovane odluke ne predstavljaju rješenja, već privremeno zakrpe na sistemu koji decenijama ne funkcioniše. Dok se elite bogate, stvarni problem ostaje isti: građani plaćaju cijenu neodgovorne vlasti.
