U parlamentarnu proceduru ponovo je upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, dokument koji već godinama izaziva političke potrese i otvara pitanje – ko zapravo upravlja zemljom, rijekama i šumama ove države.
Ovaj put, prijedlog su potpisali državni zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić, a u suštini riječ je o istom tekstu zakona koji je Predsjedništvo BiH usvojilo još u oktobru 2024. godine. Tada su za glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Željka Cvijanović bila protiv.
Prijedlog je prošle godine “zapeo” u proceduri nakon što su ga Marinko Čavara (HDZ) i Nebojša Radmanović (SNSD) odbili staviti na dnevni red Predstavničkog doma. Međutim, sada su se okolnosti promijenile – Radmanović više nije dio Kolegija, a njegov nasljednik Darko Babalj (SDS) odlučio je ovu inicijativu iskoristiti da politički napadne SNSD.
“Znaju li u SNSD-u da je grupa poslanika iz Federacije BiH prije četiri dana uputila zakon o državnoj imovini u proceduru? Simptomatična je šutnja obično glasnih ministara i poslanika SNSD-a u Sarajevu. Da li je šutnja na zakon o državnoj imovini dogovor sa tzv. visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, pokazat će vrijeme koje je pred nama”, napisao je Babalj na mreži X.
Zastupnici su prijedlog zakona uputili u hitnoj proceduri, što znači da će se pokušati izbjeći novo blokiranje na Kolegiju. Ukoliko se usvoji hitni ili skraćeni postupak, o zakonu bi se moglo raspravljati već na jednoj od narednih sjednica Predstavničkog doma.
Ako prijedlog ne prođe hitni postupak – ide u redovnu proceduru, što bi značilo novo višemjesečno odlaganje.
Ključno pitanje: čija je imovina?
Prema članu 1, zakonom se uređuje pitanje državne imovine koja je vlasništvo Bosne i Hercegovine, način njenog upisa u zemljišne knjige i katastar, principi raspolaganja, kao i formiranje Jedinstvenog registra državne imovine. Zakon predviđa i osnivanje Direkcije za upravljanje državnom imovinom, koja bi imala zadatak da vodi evidencije, štiti imovinu i zastupa BiH u imovinsko-pravnim sporovima.
Pitanje državne imovine jedno je od najspornijih političkih pitanja u zemlji. U Republici Srpskoj, i vlast i opozicija smatraju da imovina koja se nalazi na teritoriji RS-a pripada entitetu, dok većina stranaka u Sarajevu ističe da je riječ o isključivo državnoj imovini, kojom može raspolagati samo institucija BiH.
Podsjetimo, još 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je privremenu zabranu raspolaganja državnom imovinom, kako bi se spriječila njena prodaja, privatizacija ili otuđenje dok se zakonski ne definiše vlasništvo.
Schmidt pod pritiskom
Zabrana je i dalje na snazi, a da bi se ukinula, Parlament BiH mora usvojiti zakon. Međutim, imajući u vidu političke stavove stranaka iz RS-a, to je gotovo nemoguće bez intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Schmidt je više puta dobijao pozive da nametne zakon o državnoj imovini – među ostalima i od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića – uz obrazloženje da bi to omogućilo realizaciju infrastrukturnih projekata poput Koridora 5C.
Visoki predstavnik, međutim, zasad ostaje suzdržan. Još 2021. formirao je radnu grupu OHR-a koja bi trebala izraditi nacrt zakona, ali javnosti nikada nije objavljeno ko su članovi te grupe, niti dokle je stigao njihov rad.
Dok Federacija pokušava progurati zakon kroz parlament, u Banjoj Luci vlada zabrinjavajuća tišina. SNSD ne komentariše prijedlog, opozicija koristi trenutak za političke obračune, a međunarodna zajednica – kao i obično – čeka.
U pozadini svega, ostaje činjenica da BiH i dalje nema definisano vlasništvo nad vlastitom zemljom, šumama i rijekama. A bez toga – svaka priča o suverenitetu i državnosti ostaje samo na papiru.
