Nakon što je prošle sedmice Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, sada je to urađeno i u Domu naroda.
Za zakon je glasao 61 delegat, jedan je bio suzdržan, a tri delegata protiv.
Izmjene zakona će stupiti na snagu nakon što budu objavljene u Službenom glasniku FBiH.
Naredni korak, nakon usvajanja u Parlamentu FBiH, s ciljem realizacije projekta Južna interkonekcija, bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske, koji je zakazan za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Najveća promjena u izmijenjenom tekstu Zakona o Južnoj interkonekciji je investitor s obzirom na to da je ranije to bio BH Gas, a da je sada navedena američka kompanija AAFS.
"U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba", naveo je resorni ministar Vedran Lakić, koji ističe da je američka kompanija izrazila ozbiljnu namjeru da gradi ovaj plinovod.
Trasa Južne interkonekcije je ostala ista, a novousvojenim izmjenama predviđeni su i odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Trasa ukapljenog plina će sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum.
