U srijedu će izraelski Knesset održati prvo čitanje prijedloga zakona o uvođenju smrtne kazne za palestinske zatvorenike koji su optuženi za ubistva izraelskih civila ili vojnika.
Ovaj zakon, koji je već u preliminarnom obliku usvojen početkom 2023. godine, sada se ponovo vraća na dnevni red — ali u potpuno drugačijem političkom i sigurnosnom kontekstu, nakon ratnih događaja u Gazi i povratka dijela izraelskih talaca.
Netanyahu mijenja stav nakon povratka talaca
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je ranije oklijevao da podrži zakon zbog mogućih posljedica po izraelske taoce u rukama Hamasa, promijenio je svoj stav i dao punu podršku njegovom usvajanju. Prema riječima Gala Hirscha, koordinatora za zatvorenike i nestale osobe u uredu premijera, “situacija se promijenila” jer je, kako je rekao, „prvi put omogućen povratak živih talaca zahvaljujući vojnim operacijama izraelske vojske i sigurnosne službe Shin Bet“.
Hirsch je naglasio:
“Tokom prethodnih zasjedanja izražavao sam snažno protivljenje ovom prijedlogu zakona jer sam smatrao da predstavlja direktan rizik po živote talaca. Međutim, sada, kada imamo žive taoce, ta se zabrinutost više ne može smatrati relevantnom.”
Time je i zvanično potvrdio da premijer Netanyahu podržava zakon, čime je otklonjena najveća prepreka za njegovo usvajanje.
Parlamentarni put zakona
Parlamentarni Odbor za nacionalnu sigurnost Knesseta već je odobrio da se prijedlog stavi na glasanje u prvom čitanju u srijedu, nakon čega će biti potrebno još dva dodatna čitanja kako bi postao konačan zakon. Pravni savjetnik odbora, advokat Aido Ben Ishaq, upozorio je da prijedlog „pretvara smrtnu kaznu u obaveznu kaznu, bez mogućnosti razmatranja bilo kakvih olakšavajućih okolnosti“, te da „predviđa mogućnost izricanja kazne većinom glasova vojnih sudija, a ne konsenzusom kao do sada“.
Šta konkretno predviđa nacrt zakona?
Prema tekstu prijedloga, svako ko namjerno ili iz nehata usmrti izraelskog državljanina – ako je djelo motivirano rasizmom, neprijateljstvom prema javnosti ili s ciljem nanošenja štete Državi Izrael i jevrejskom narodu – bit će osuđen isključivo na smrtnu kaznu, bez mogućnosti izricanja alternativne kazne ili njenog ublažavanja.
Zakon daje ministru nacionalne sigurnosti ovlaštenje da izda naredbe vojnim komandantima, prema kojima:
Vojni sud može izreći smrtnu kaznu prostom većinom glasova, bez potrebe za jednoglasnom odlukom.
Kazna se ne može smanjiti niti zamijeniti nakon što postane pravosnažna. U obrazloženju stoji da je cilj zakona „stvoriti snažan i konačan odvraćajući efekat prema potencijalnim počiniocima napada, eliminisati mogućnost ranijeg puštanja na slobodu i uspostaviti obaveznu smrtnu kaznu bez diskrecionog prava sudija“.
Ben-Gvir: “Zakon će spriječiti otmice”
Jedan od najglasnijih zagovornika zakona, Itamar Ben-Gvir, izraelski ministar nacionalne sigurnosti i lider krajnje desne stranke “Jevrejska moć”, izjavio je da se “trendovi mijenjaju” i da „sada svi razumiju da bi smrtna kazna za teroriste imala snažan odvraćajući učinak“.
Ben-Gvir je naglasio da zakon ima i psihološku dimenziju:
“Želim da teroristi izgube svaki poticaj za otmice. Kada otmičar zna da ga čeka smrtna kazna, neće imati ni trenutka sumnje.”
Oštre reakcije palestinskih institucija
Ovaj prijedlog izazvao je val osuda iz palestinskih i međunarodnih krugova. Šef Uprave za pitanja palestinskih zatvorenika i puštenih zatvorenika, Raed Abu al-Homs, pozvao je svjetske institucije i organizacije da hitno interveniraju kod izraelske vlade kako bi se spriječilo usvajanje zakona koji predviđa pogubljenja zatvorenika u izraelskim zatvorima i pritvorskim centrima.
Abu al-Homs je upozorio da izraelske vlasti ovaj zakon pokušavaju opravdati „kao mjeru usmjerenu protiv onih koji su učestvovali u događajima od 7. oktobra 2023. godine“, što smatra pokušajem da se međunarodna zajednica dovede u zabludu.
“Ovaj zakon, ako bude usvojen, biće instrument za odmazdu i egzekucije, i faktički će označiti kraj života svih palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima”, izjavio je Abu al-Homs.
Također je upozorio da je potrebna brza međunarodna reakcija, s obzirom na to da je zakon već predat Knessetu i da se nalazi u proceduri usvajanja kroz tri čitanja, nakon čega bi mogao stupiti na snagu.
