Svakog ljeta pažnja se okreće prema brojkama visokih temperatura, ali naučnici naglašavaju da broj prikazan na termometru ne govori cijelu priču.
Često visoka vlažnost može biti opasnija za ljudski organizam od samog dodatnog porasta temperature, jer remeti prirodni mehanizam hlađenja na koji se tijelo oslanja da bi preživjelo.
Nedavne studije upozoravaju da toplotni talasi praćeni visokom vlažnošću zraka postaju sve veća prijetnja zdravlju u mnogim dijelovima svijeta, posebno u zemljama Arapskog zaljeva, gdje se intenzivne ljetne vrućine podudaraju s vlažnim zrakom koji dolazi s mora.
Znojenje: Prva linija odbrane od vrućine
Dr. Adel Al-Desouki, konsultant za tropske bolesti, rekao je da se "ljudsko tijelo oslanja na znojenje kako bi održalo svoju unutrašnju temperaturu u sigurnim granicama. Kada tjelesna temperatura poraste, znojne žlijezde luče znoj na površinu kože, a njegovo isparavanje izvlači toplinu iz tijela i hladi ga."
Dodaje da "ovaj proces ne zavisi samo od količine znoja, već i od sposobnosti okolnog zraka da primi vodenu paru nastalu isparavanjem. Kada je zrak zasićen vlagom, isparavanje znoja postaje mnogo sporije, što smanjuje efikasnost prirodnog sistema hlađenja."
Studija objavljena u časopisu Journal of Applied Physiology objašnjava da visoka vlažnost značajno ograničava sposobnost tijela da gubi toplinu isparavanjem, čak i kada znojne žlijezde nastavljaju proizvoditi velike količine znoja.
Kada znoj postane beskoristan
Po suhom vremenu, znoj brzo isparava, pružajući efekat hlađenja. Međutim, po vlažnom vremenu, znoj može ostati na koži ili odjeći bez efikasnog isparavanja, što znači da tijelo gubi vodu i soli bez da u potpunosti iskoristi proces hlađenja.
Istraživači sa Univerziteta Pennsylvania State u Sjedinjenim Američkim Državama, u studiji objavljenoj 2022. godine, ukazuju na to da ljudi mogu dostići granice opasnosti od toplote pri mnogo nižim nivoima temperature i vlažnosti nego što se ranije mislilo, posebno među starijim osobama i osobama sa hroničnim bolestima.
Vlažnost može biti opasnija od viših temperatura.
Brojne fiziološke studije su pokazale da temperatura od 40 stepeni Celzijusa u suhom okruženju može biti manje stresna za tijelo nego temperatura od 34 ili 35 stepeni Celzijusa praćena vrlo visokom vlažnošću zraka.
Al-Desouki kaže: „Razlog tome je što u suhom okruženju tijelo može da se riješi toplote isparavanjem znoja, dok se ovaj mehanizam postepeno raspada u vlažnom vazduhu. Kada unutrašnja temperatura nastavi da raste, povećava se rizik od toplotnog stresa, sunčanice i teške dehidracije.“
Koncept "temperature vlažnog termometra"
Naučnici koriste indikator poznat kao "temperatura vlažnog termometra" kako bi izmjerili kombinovani efekat toplote i vlažnosti na ljudsko tijelo.
Poznata studija objavljena u časopisu "Science Advances" 2020. godine jedna je od najistaknutijih studija koje su se bavile ovim pokazateljem, jer je pokazala da su neki regioni svijeta već počeli bilježiti nivoe koji se približavaju fiziološkim granicama koje je ljudima teško podnijeti duži period.
Kada temperatura vlažne termometre dostigne 35 stepeni Celzijusa, hlađenje tijela znojenjem postaje gotovo nemoguće čak i za zdrave ljude koji su u hladu i imaju dostupnu vodu, što može dovesti do opasnog porasta tjelesne temperature.
Arapski zaljev je jedna od najranjivijih regija.
Studije objavljene u časopisima Nature Climate Change i Environmental Research Letters upozoravaju da je regija Arapskog zaljeva među područjima svijeta koja su najosjetljivija na jake vlažne toplinske valove u narednim decenijama.
To je zbog kombinacije visokih temperatura i visokog nivoa vlažnosti koji su rezultat toplih voda Arapskog zaliva, što podiže percipiranu temperaturu na nivoe koji daleko premašuju zvanično zabilježene brojke.
U Kuvajtu i na obalama Meksičkog zaliva, temperature mogu preći 45 stepeni Celzijusa tokom ljeta, dok visoka vlažnost povećava toplotno opterećenje tijela, posebno tokom noćnih sati kada se očekuje da će nivo toplotnog stresa biti manji.
Zašto sama temperatura nije dovoljna?
Zbog toga se meteorolozi ne oslanjaju isključivo na temperaturu prilikom izdavanja upozorenja, već koriste ono što je poznato kao "indeks toplote", koji kombinuje toplotu i vlažnost kako bi procijenio šta osoba zapravo osjeća.
Meteorološka stanica može pokazivati 40 stepeni Celzijusa, dok tijelo osjeća kao da temperatura prelazi 50 stepeni zbog utjecaja visoke vlažnosti.
Kada vrijeme postaje opasno? Rizik od toplotnog stresa povećava se kada se istovremeno dejstvuje nekoliko faktora, uključujući visoke temperature, visoku vlažnost, slab vjetar, direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti, produženu fizičku aktivnost, stariju životnu dob ili hronične bolesti.
Početni simptomi toplotne iscrpljenosti uključuju glavobolju, vrtoglavicu, ekstremni umor, mučninu i grčeve u mišićima, dok se teži slučajevi mogu razviti u toplotni udar, potencijalno životno opasno medicinsko stanje.
Kako se štitite?
Stručnjaci preporučuju pijenje puno vode, izbjegavanje direktnog izlaganja suncu tokom vršnih sati, smanjenje naporne fizičke aktivnosti, nošenje lagane odjeće i prelazak u klimatizirana ili zasjenjena mjesta kada se osjećate umorno.
