Dok cijene goriva bilježe pad na svjetskom tržištu, građani Bosne i Hercegovine s pravom postavljaju pitanje – hoće li konačno pojeftiniti i život? Dosadašnje iskustvo pokazuje da odgovor nije ohrabrujući. Kada gorivo poskupi, gotovo svi proizvodi i usluge vrlo brzo prate taj rast. Međutim, kada cijene nafte padnu, efekti se rijetko osjete u novčanicima građana.
Cijena barela nafte na svjetskim berzama trenutno se kreće oko 80 dolara, što predstavlja značajan pad u odnosu na period od prije nekoliko sedmica. Takav razvoj situacije mogao bi dovesti do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine. Prema procjenama iz energetskog sektora, cijene bi u narednim sedmicama mogle biti niže za pet do deset feninga po litru, a u pojedinim slučajevima i više.
Ipak, vozači neće osjetiti promjene odmah. Tržište naftnih derivata funkcioniše po principu zaliha, što znači da distributeri najprije moraju prodati gorivo nabavljeno po ranijim, višim cijenama. Tek nakon obnavljanja zaliha po nižim nabavnim cijenama može doći do korekcije maloprodajnih cijena.
Pad cijena goriva dolazi sa zakašnjenjem
Za razliku od poskupljenja, koja se na benzinskim pumpama često osjete gotovo trenutno, pojeftinjenja dolaze znatno sporije. Razlog leži u transportu, skladištenju i postojećim zalihama goriva. Zbog toga se efekti pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu uglavnom osjete tek nakon nekoliko sedmica.
Trenutna cijena dizela na većini pumpi u Bosni i Hercegovini kreće se oko tri konvertibilne marke po litru, dok se na pojedinim lokacijama može pronaći i nešto jeftinije gorivo. Ukoliko se trend pada cijena nafte nastavi, očekuje se dodatno smanjenje cijena tokom ljeta.
Ograničene marže, ali bez većeg efekta
Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine već godinama primjenjuju mjere ograničavanja marži na naftne derivate. Prema važećim pravilima, maksimalna marža u veleprodaji iznosi šest feninga po litru, dok je maloprodajna marža ograničena na 25 feninga.
Iako se ove mjere često predstavljaju kao zaštita potrošača, njihov stvarni utjecaj na formiranje cijena je ograničen. Na konačnu cijenu goriva utiču brojni faktori – cijena sirove nafte, troškovi transporta, kurs dolara, porezi, akcize i drugi nameti.
Zbog toga ograničavanje marži ne garantuje automatski niže cijene na pumpama, posebno u situacijama kada su ostali troškovi visoki.
Gorivo pojeftinjuje, ali hrana ostaje skupa
Ono što najviše frustrira građane jeste činjenica da pojeftinjenje goriva gotovo nikada ne dovede do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica. Kada gorivo poskupi, trgovci često navode rast transportnih troškova kao razlog za povećanje cijena hrane i drugih proizvoda. Međutim, kada troškovi goriva padnu, cijene na policama uglavnom ostaju iste.
Razlozi za to leže u složenoj strukturi troškova. Pored transporta, proizvođači i trgovci suočavaju se s rastom cijena sirovina, energenata, ambalaže i rada. Posljednjih godina posebno je izražen rast plata i troškova poslovanja, što dodatno utiče na konačne cijene proizvoda.
Zbog toga se očekivano pojeftinjenje goriva neće značajnije odraziti na cijene hrane, odjeće, ugostiteljskih usluga ili drugih proizvoda koje građani svakodnevno kupuju.
Potrošačka korpa i dalje nedostižna
Najveći problem ostaje činjenica da troškovi života u Bosni i Hercegovini rastu brže od primanja većine građana. Sindikalna potrošačka korpa već duže vrijeme premašuje iznos prosječne plate, dok je za penzionere i radnike s minimalnim primanjima situacija još teža.
Iako nekoliko feninga niže cijene goriva može značiti određenu uštedu za vozače, posebno za one koji svakodnevno koriste automobil, riječ je o relativno skromnom rasterećenju kućnog budžeta. Prosječna porodica neće osjetiti značajnu razliku ukoliko ostale cijene nastave rasti ili ostanu na sadašnjem nivou.
Građani očekuju više od simboličnih pojeftinjenja
U javnosti se sve češće postavlja pitanje zašto se pozitivni trendovi na svjetskom tržištu ne reflektuju snažnije na domaće cijene. Dok se rast troškova vrlo brzo prenosi na krajnje potrošače, pad cijena često ostaje ograničen samo na pojedine proizvode ili traje kratko.
Zbog toga građani s pravom smatraju da pojeftinjenje goriva, iako dobrodošlo, nije dovoljno da popravi njihov životni standard. Mnogo veći problem predstavljaju visoke cijene hrane, režija i stanovanja, koje iz mjeseca u mjesec sve više opterećuju kućne budžete.
Ako se trend pada cijena nafte nastavi, vozači bi uskoro mogli nešto jeftinije puniti rezervoare. Međutim, dok god cijene osnovnih životnih namirnica ostaju visoke, a primanja ne prate rast troškova života, većina građana Bosne i Hercegovine teško će osjetiti stvarne koristi od jeftinijeg goriva. Za mnoge porodice nekoliko maraka uštede na pumpi neće promijeniti suštinu svakodnevice obilježene stalnim poskupljenjima, niskim platama i sve težim ekonomskim uslovima.
