Nakon što je sedmicama optuživao Vladu Nigerije da ne uspijeva zaustaviti progon kršćana, Donald Trump je na Božić objavio da su Sjedinjene Američke Države izvele niz udara na ovu zapadnoafričku zemlju.
Udari, usmjereni na militante tzv. Islamske države (ISIL) na sjeveru Nigerije, predstavljaju najnoviju inostranu američku vojnu intervenciju na čelu s Trumpom, koji je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine obećavao da će izvući SAD iz decenija "beskrajnih ratova".
Šta znamo o napadima?
U svojoj objavi, Trump je naveo da su napadi bili usmjereni na militante Islamske države koji su "napadali i brutalno ubijali, prvenstveno, nevine kršćane, u razmjerama kakve nisu viđene dugi niz godina, pa čak ni stoljećima".
Zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je za Associated Press da su SAD djelovale u saradnji s Nigerijom i da su udari odobreni od strane vlasti te zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije saopćilo je da je saradnja uključivala razmjenu obavještajnih podataka i stratešku koordinaciju.
Zašto je Trump ciljao Nigeriju?
Dijelovi američke desnice godinama pojačavaju tvrdnje da su kršćani izloženi progonu u Nigeriji. U septembru je republikanski senator Ted Cruz zatražio uvođenje sankcija nigerijskim zvaničnicima koji "olakšavaju nasilje nad kršćanima i drugim vjerskim manjinama, uključujući nasilje islamističkih terorističkih grupa".
Tvrdnje o progonu kršćana u inostranstvu postale su snažan mobilizacijski faktor za Trumpovu biračku bazu, a američki predsjednik među svojim najodanijim pristalicama ima evangelističke kršćane.
Ranije ove godine Trump je, pozivajući se na ove zabrinutosti, Nigeriju proglasio "zemljom od posebne zabrinutosti" prema američkom Zakonu o međunarodnoj vjerskoj slobodi, nakon višesedmičnog lobiranja američkih zakonodavaca i konzervativnih kršćanskih grupa. Ubrzo nakon toga naložio je Pentagonu da započne planiranje moguće vojne akcije u toj zemlji. Tada je rekao da bi mogao krenuti "sa svim raspoloživim sredstvima" ukoliko nigerijska vlada nastavi "dozvoljavati ubijanje kršćana".
Postoji li vjerski progon u Nigeriji?
Nigerijska vlada je i ranije, odgovarajući na Trumpove kritike, naglašavala da ekstremističke grupe širom zemlje napadaju pripadnike različitih vjera, a ne samo kršćane, piše The Guardian.
Nigerija je zvanično sekularna država, ali je gotovo ravnomjerno podijeljena između muslimana (53 posto) i kršćana (45 posto), dok ostatak stanovništva prakticira tradicionalne afričke religije. Nasilje nad kršćanima privuklo je značajnu međunarodnu pažnju i često se opisuje kao vjerski progon, ali većina analitičara smatra da je situacija složenija i da napadi imaju različite motive.
Na primjer, smrtonosni sukobi između nomadskih muslimanskih stočara i pretežno kršćanskih poljoprivrednih zajednica proizlaze iz borbe za zemlju i vodu, ali su dodatno pogoršani vjerskim i etničkim razlikama. Otimice svećenika mnogi analitičari više povezuju s finansijskim motivima nego s vjerskom mržnjom, jer se oni smatraju utjecajnim osobama čije zajednice ili organizacije mogu brzo prikupiti novac.
Šta kaže vlada Nigerije?
Nakon napada u četvrtak, nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova pohvalilo je saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je pritom izbjeglo priznati da su američke akcije imale veze s progonom kršćana.
"Terrorističko nasilje u bilo kojem obliku, bilo da je usmjereno protiv kršćana, muslimana ili drugih zajednica, predstavlja napad na vrijednosti Nigerije te na međunarodni mir i sigurnost", navodi se u saopćenju ministarstva.
Uzastopne vlade Nigerije suočavaju se s ozbiljnom sigurnosnom krizom, u kojoj su posljednjih godina ubijene hiljade ljudi, a stotine su otete.
Na sjeveroistoku zemlje Boko Haram i njegove frakcije, uključujući Islamsku državu Zapadne Afrike, od 2009. godine vode pobunu u kojoj su ubijene desetine hiljada ljudi, a milioni su raseljeni. Na sjeverozapadu, teško naoružane kriminalne grupe, često nazivane "banditima", provode masovne otmice i napade koji pogađaju i muslimanske i kršćanske zajednice.
Prošlog mjeseca predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu izjavio je da predstavljanje Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje ne odražava stvarnost.
"Vjerska sloboda i tolerancija su temelj našeg zajedničkog identiteta i takve će i ostati … Nigerija je zemlja s ustavnim garancijama za zaštitu građana svih vjera", naveo je.
