Kineske operacije na dalekom sjeveru predstavljaju izazov ne samo za Zapad, već i za Rusiju.
Od 2018. godine, Kina se prvi put proglasila "kvazi-arktička sila", otvoreno signalizirajući svoju ambiciju da stekne utjecaj u strateškoj regiji gdje se led brzo topi.
Ciljevi Pekinga su jasni: otvaranje novih trgovinskih ruta, iskorištavanje prirodnih resursa i jačanje naučnog prisustva, uprkos velikoj geografskoj udaljenosti od Sjevernog pola. Kina je ovu viziju nazvala "Polarni put svile".
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova i dalje opisuje ove aktivnosti kao legitimne i mirne, naglašavajući da Peking doprinosi održavanju mira, stabilnosti i održivog razvoja u regiji. Ali ovo tumačenje ne uvjerava zvaničnike nacionalne sigurnosti u Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima. Zabrinutost je posebno porasla nakon što su kineske podmornice prošlog ljeta prvi put putovale hiljade metara ispod arktičkog leda, dok je rekordan broj kineskih vojnih i istraživačkih brodova djelovao u blizini aljaških voda.
Prema zapadnim vojnim posmatračima, kako je izvijestio Wall Street Journal, ove misije nisu bile samo naučne prirode. Pored proučavanja prirodnih resursa ispod ledenih pokrivača i skraćivanja vremena komercijalnog brodarstva, sumnja se da Kina testira načine pozicioniranja nuklearnih podmornica bliže strateškim ciljevima, uključujući i teritoriju SAD-a.
"Kinezi postaju sve agresivniji. Koriste istraživačke brodove kao pokriće za vojne svrhe", rekao je američki general američkog ratnog zrakoplovstva Alexus Grynkeuich za američke novine.
Novi putevi kroz led
Za Peking, Arktik predstavlja novu prečicu za globalnu trgovinu. Ovog ljeta, Kina je testirala jednu od tih ruta slanjem teretnog broda u poljsku luku Gdanjsk, prolazeći blizu Sjevernog pola, što je znatno brža ruta od tradicionalne rute kroz Sueski kanal. Cilj je sada proširiti transarktički promet, posebno u saradnji s Rusijom za uvoz ukapljenog prirodnog plina.
Međutim, za zapadne vojske, upravo je ta kombinacija trgovine i podvodnih istraživanja alarmantna. Stručnjaci smatraju da Kina pažljivo mapira okeansko dno kako bi izgradila digitalne modele koji će u budućnosti pomoći njenim vojnim podmornicama da se kreću neotkriveno.
Tokom Hladnog rata, Arktik je bio jasna linija razdvajanja između NATO-a i Sovjetskog Saveza. Godine 1959. SAD su poslale nuklearnu podmornicu koja je izronila u led, što je bila snažna strateška poruka Moskvi. Sovjeti su uzvratili 1962. godine. Do početka 1990-ih, vojne patrole u ovim vodama bile su intenzivne, jer se Arktik smatrao pomorskim vratima prema Evropi i Sjevernoj Americi.
Saveznici danas, rivali sutra?
Postoje strahovi da Rusija kompenzira kinesku podršku, posebno u elektronskim komponentama za vojnu opremu, dijeljenjem naprednih tehnologija u oblastima svemira, stealth aviona i podvodnog ratovanja. Moskva ne samo da podržava kinesko učešće u Arktiku, već je i pozvala Peking da investira u infrastrukturu na ruskom dalekom sjeveru. Od 2023. godine, dvije zemlje su osnovale radnu grupu za razvoj Sjevernog morskog puta.
Ali ova blizina možda neće trajati vječno. Historijski gledano, Arktik je bio glavno utočište ruskog nuklearnog arsenala, a do sada su samo Sjedinjene Države predstavljale ozbiljnu prijetnju ruskim bazama tamo. Kinesko prisustvo, u budućnosti u kojoj bi se nacionalni interesi mogli sukobiti, moglo bi postati problem za samu Moskvu.
Kako upozorava francuski admiral Pierre Vandier, odgovoran za pripreme NATO-a za mogući sukob na Arktiku, kineske operacije na krajnjem sjeveru predstavljaju izazov ne samo za Zapad. "Kineske operacije na krajnjem sjeveru predstavljaju izazov ne samo za Zapad, već i za Rusiju. Prijetnja je sveprisutna. Moramo biti spremni."
