Zastupnik Alija Denjagić osuđen na 11 mjeseci zatvora

Presuda koja razotkriva sistem, a ne samo ime

Nepravomoćna presuda Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, kojom je zastupnik Alija Denjagić osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja pri dodjeli grantova, daleko je više od još jednog sudskog epiloga u nizu. Ona je ogledalo načina na koji je godinama funkcionisala raspodjela javnog novca u Brčkom – tiho, netransparentno i u krugu politički bliskih ljudi.

Denjagić je, prema presudi, koristeći svoju zastupničku poziciju u prethodnom sazivu Skupštine Brčko distrikta, putem budžetskih amandmana osiguravao grantove udruženjima, a zatim ta sredstva, uz saglasnost predsjednice jednog od tih udruženja, koristio za lične potrebe i potrebe njemu bliskih osoba. Sud mu je, osim zatvorske kazne, izrekao i četverogodišnju zabranu obavljanja zastupničke funkcije te naložio povrat nezakonito stečenog novca.

U istom predmetu osuđena je i predsjednica Udruženja „Sjedinjene nacionalne manjine“, koja je dobila osam mjeseci zatvora i zabranu obavljanja odgovornih funkcija u udruženjima. No, suština ovog slučaja ne leži u pojedinačnim kaznama, već u obrascu djelovanja koji se godinama tolerisao.

Grantovi kao politička valuta

Dodjela grantova, zamišljena kao mehanizam podrške civilnom društvu i ranjivim kategorijama, u ovom slučaju je pretvorena u političku valutu. Novac koji je trebao služiti javnom interesu završavao je u privatnim aranžmanima, čime su udruženja gubila svrhu postojanja, a građani povjerenje u institucije.

Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o dugogodišnjoj praksi, a ne o izolovanom incidentu. Presuda dolazi godinama nakon što su zloupotrebe već bile poznate javnosti, što otvara pitanje sporosti pravosuđa i njegove stvarne sposobnosti da djeluje preventivno, a ne samo retroaktivno.

Politički legitimitet na staklenim nogama

Denjagićev politički put dodatno problematizira način izbora zastupnika iz reda nacionalnih manjina. Dok je za većinu pozicija potrebno osvojiti na hiljade glasova, do mandata rezervisanih za manjine dolazi se sa znatno manjom podrškom birača. U takvom sistemu, politička moć nerijetko postaje nesrazmjerna stvarnoj volji građana.

Nije zanemariva ni činjenica da se Denjagić trenutno suočava s novim ozbiljnim sumnjama – ovaj put vezanim za organizovanu kupovinu glasova na Lokalnim izborima 2024. godine. Istraga ukazuje na moguće sistematsko podmićivanje birača i prikupljanje ličnih podataka u svrhu osiguravanja mandata. Ako se ove sumnje potvrde, bit će jasno da se ne radi o pojedinačnom moralnom posrnuću, već o kontinuitetu političkog ponašanja.

Povratak starih obrazaca

Ovo nije prvi put da se ime Alije Denjagića povezuje s krivičnim djelima. Još 2016. godine osuđen je zbog ovjeravanja neistinitog sadržaja, kada je institucijama predao krivotvorenu dokumentaciju. I tada je kazna bila blaga, a politička karijera – neprekinuta.

Upravo u toj činjenici leži ključni problem: sistem koji omogućava da se političke figure, uprkos presudama i aferama, iznova vraćaju na pozicije moći. Kazne dolaze kasno, zabrane su vremenski ograničene, a politička odgovornost gotovo nepostojeća.

Presuda kao upozorenje – ili još jedna propuštena šansa?

Nepravomoćna presuda u ovom slučaju može biti prelomni trenutak, ali samo ako institucije pokažu dosljednost, a javnost odbije zaborav. U suprotnom, ona će ostati tek još jedna stavka u dugoj listi sudskih procesa koji su potvrdili ono što je već bilo očigledno – da je zloupotreba javnih sredstava duboko ukorijenjena u lokalne političke strukture.

Brčko distrikt, kao specifična administrativna jedinica, često se predstavlja kao primjer posebnog modela upravljanja. Ovakvi slučajevi, međutim, pokazuju da bez stvarne kontrole, transparentnosti i političke odgovornosti, nijedan model sam po sebi ne garantuje pravednost.

Ostaje pitanje: hoće li ova presuda označiti početak stvarnog raskida s praksama zloupotreba – ili će, kao i mnogo puta ranije, sistem preživjeti, a povjerenje građana nastaviti da se kruni.