U kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno postoji ukupno 1.393 kreveta za osuđena i pritvorena lica, a čak 40 odsto kapaciteta je neiskorišteno. Prema podacima Ministarstva pravde RS, trenutna popunjenost zatvora iznosi oko 60 odsto, što RS svrstava među rijetke administracije u regionu koje nemaju problem prenatrpanosti zatvorskog sistema.
Sva osuđena i pritvorena lica u RS smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda, a zahvaljujući ranijim investicijama i proširenju smještajnih kapaciteta, nadležni tvrde da postoji dovoljno mjesta za prijem svih koji trebaju izdržavati zatvorske kazne.
Od ukupnog broja raspoloživih mjesta, 1.103 su namijenjena osuđenim licima, dok je 290 mjesta predviđeno za pritvorena lica. Uprkos tome, veliki broj pravosnažno osuđenih osoba i dalje se nalazi na slobodi, mjesecima nakon izricanja presude.
Iskustva iz prakse pokazuju da osuđena lica relativno brzo nakon pravosnažnosti presude dobijaju poziv za preuzimanje uputnog akta za izdržavanje kazne. Međutim, u značajnom broju slučajeva dolazi do zahtjeva za odlaganje izvršenja kazne, najčešće zbog porodičnih razloga ili zdravstvenog stanja, što sudovi u pravilu odobravaju prilikom prvog zahtjeva. Takve odgode, iako zakonski dozvoljene, dodatno produžavaju proces slanja osuđenika u zatvor.
Ipak, činjenica da su zatvori u RS daleko od popunjenosti, a da se istovremeno osuđena lica slobodno kreću, otvara pitanje efikasnosti administrativnog i pravosudnog aparata. Sporost u izdavanju i realizaciji uputnih akata, kao i višestruke proceduralne prepreke, stvaraju prostor za sumnju da u pojedinim slučajevima dolazi do nepotrebnog ili selektivnog odugovlačenja.
Stručna javnost upozorava da je neophodno učiniti proces upućivanja osuđenika u zatvor transparentnijim, kako bi bilo jasno zbog čega neko sedmicama ili mjesecima nakon presude ne započinje izdržavanje kazne. Takva praksa, smatraju analitičari, narušava povjerenje građana u pravosudni sistem i stvara percepciju nejednakog postupanja.
Ministarstvo pravde RS je ranije najavilo da će biti izvršena detaljna analiza broja osuđenih lica koja čekaju na izvršenje zatvorske kazne. U tom cilju, kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u RS upućen je zahtjev za dostavljanje podataka o broju izdatih rješenja i uputnih akata, kao i o slučajevima odgađanja izvršenja kazne zatvora.
Nakon prikupljanja podataka, najavljen je i zajednički sastanak predstavnika sudova i uprava zatvora, s ciljem identifikovanja problema i ubrzavanja procedura.
Dok se čeka konkretan ishod tih mjera, ostaje paradoks: zatvori u RS imaju dovoljno praznih kreveta, ali pravosnažno osuđeni još uvijek hodaju slobodno.
