To je mala periferna zemlja sjevernoatlantskog bloka, ali Rusija će reagovati na pristupanje Finske NATO-u i objavit ćemo mjere odmazde, najavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nakon što je u utorak Finska postala 31. članica NATO-a. Ali, još je važnije to što su iz Moskve podsjetili da je Rusija upozorila da će morati poduzeti mjere odmazde "vojno-tehničke i druge prirode kako bi zaustavila prijetnje svojoj nacionalnoj sigurnosti koje proizlaze iz nove geopolitičke stvarnosti".
Raspoređeni bombarderi
"Rusija će sada moći postavljati novo oružje na granici i graditi baze, što će biti prednost za zemlju", smatra politolog Ramil Harisov. "Sada svi govore o kopnenoj granici od 1.200 kilometara između NATO-a i Rusije i, prema tome, NATO sada može sigurno rasporediti svoje rakete, svoje baze u Finskoj. To je s jedne strane. S druge strane, Rusija sada također može na tu granicu i službeno rasporediti svoje projektile i baze. Kao što oni mogu vršiti pritisak na nas tako i mi sada možemo na njih", izjavio je Harisov za državne RIA Novosti.
Doista, čime Rusija prijeti Finskoj i sjevernom krilu NATO-a?
Heli Hautala, finska diplomatkinja, i Nicholas Lokker, iz think tanka Center for New American Security, vjeruju da će Rusija članstvo Finske u NATO-u smatrati prijetnjom poluotoku Kola. U regiji, koja uključuje Murmansk, nalazi se ruska Sjeverna flota koja uključuje podmornice s nuklearnim balističkim projektilima i površinske mornaričke brodove opremljene krstarećim projektilima. Njihova analiza upozorila je da će "nuklearno oružje imati veći značaj u ruskoj strategiji sve dok zemlja ne uspije rekonstruirati svoje snage" koje su se preusmjerile u Ukrajinu. U oktobru je, prema norveškim izvještajima, Rusija na poluotok rasporedila nekoliko bombardera sposobnih za nuklearno oružje, signalizirajući strategiju koju NATO mora shvatiti "ozbiljno".
Dva nova vojna okruga
"Rusija se pokušava suočiti s povećanom prijetnjom u sjevernoj Evropi i zbog toga će vjerovatno udvostručiti naglašavanje nuklearnih potencijala kojima raspolaže u toj regiji", napisali su Hautala i Lokker. Odsad će svaka nova infrastruktura NATO-a u Švedskoj i Finskoj - poput nadograđenih aerodroma, obavještajnih objekata ili, što je najvažnije, nuklearnog oružja - samo pojačati ruski agresivni stav u nordijsko-baltičko-arktičkoj regiji. S druge strane, sljedeći koraci NATO-a mogli bi uključivati velike vježbe u sjevernoj Evropi te pojačanu zračnu i raketnu odbranu, uključujući snažniju obavještajnu službu, nadzor i izviđanje. Finska će 2026. stacionirati nove borbene avione F-35 u Laponiji, a NATO razmatra planove za stvaranje misije protuzračne odbrane za regiju Baltičkog mora.
Ni u Kremlju ne miruju. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je prošle godine da Rusija poduzima "adekvatne protumjere" te da će formirati 12 jedinica i divizija u svom zapadnom vojnom okrugu. Tokom sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom i načelnicima odbrane, koji je održan 21. decembra 2022., Šojgu je ustvrdio da je taj korak nužan "zbog želje NATO-a da poveća svoju prisutnost u blizini ruskih granica i proširi se na račun Finske i Švedske".
Onda je u januaru ruska vojska najavila da će početi stvaranje vojnog korpusa u regiji koja graniči s Finskom. U izjavi koju je objavilo rusko Ministarstvo odbrane Sergej Šojgu izjavio je da će Moskva "oformiti vojni korpus u Republici Kareliji" koja se nalazi uz Finsku, koja također ima dvije regije, Sjevernu Kareliju i Južnu Kareliju, koje graniče sa spomenutom ruskom republikom.
Šojgu je također najavio "tri motorizovane streljačke divizije u kopnenim snagama i dvije zračno-jurišne divizije u zračno-desantnim snagama" te dva nova vojna okruga, Moskvu i Lenjingrad. Također je rekao da je Vladimir Putin odlučio povećati broj oružanih snaga na 1,5 miliona vojnika, što je uslijedilo nakon sastanka vojnog vrha 21. decembra.
Šta se događa na Goglandu?
Još 2016. godine su dva protuzračna raketna sistema S-400 premještena prema finskoj granici na poluotok Kola, a nešto ranije takve su rakete postavljene i na Krimu. Tvrdilo se da je normalna praksa i kako Rusija koristi te sisteme za zamjenu starijih raketa S-300.
Potom je u martu ove godine Rusija sagradila radarsku stanicu i vojni helidrom na Goglandu, otoku od 21 kvadratnog kilometra u neposrednoj blizini Finske. Ruske vojne aktivnosti ondje su u stalnom porastu još od 2014. godine kada su se na Goglandu počele održavati vježbe ruskih zračno-desantnih trupa, a taj otok nalazi se oko 40 kilometara južno od finske luke Kotka i 55 kilometara sjeverno od estonske obale. A od Goglanda do Helsinkija potrebno je samo deset minuta vožnje helikopterom, upozorili su Finci.
Novinarska istraga identificirala je Gogland kao vjerovatni izvor izobličenja GPS signala, što je prošle godine dovelo do poremećaja u zračnom saobraćaju u južnoj Finskoj. "Ruske aktivnosti na otoku nisu predstavljale fizičku prijetnju Finskoj, ali geografija je nešto na šta treba računati pri planiranju odbrambenih mjera, posebno u pogledu diverzije i izviđanja", upozorio je Charly Salonius-Pasternak, vodeći stručnjak Finskog instituta za međunarodne poslove.
Satelitske fotografije pokazale su da su Rusi na Goglandu sagradili toranj kontrole leta zajedno s meteorološkom stanicom, mjestom za točenje goriva i specijaliziranom rasvjetom. Gogland je bio dio finskog teritorija, ali je postao plijen SSSR-a tokom Zimskog rata 1939.-1940. godine.
