Izraelski parlament Knesset usvojio je u ponedjeljak zakon kojim se uvodi mogućnost automatskog izricanja smrtne kazne Palestincima koje vojni sudovi proglase krivim za ubistvo Izraelaca. Zakon je izglasan sa 62 glasa za i 48 protiv, što je odmah izazvalo oštre međunarodne reakcije i dodatno pojačalo kritike upućene vladi Benjamin Netanyahu.
Smrtna kazna u roku od 90 dana
Prema usvojenim odredbama, smrtna kazna bi se izvršavala vješanjem u roku od 90 dana od presude. Zakon predviđa i mogućnost kratkog odgađanja izvršenja, ali osuđenima se uskraćuje pravo na traženje pomilovanja. Kao alternativna kazna ostavljena je mogućnost izricanja doživotnog zatvora.
Nacrt zakona izradio je krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji je zajedno s pristalicama tokom rasprave demonstrativno nosio igle u obliku omče, čime je dodatno podigao političke tenzije.
Kritike zbog diskriminacije
Zakon je naišao na snažne osude međunarodne zajednice, posebno zbog optužbi da diskriminira Palestince. Ministri vanjskih poslova Germany, France, Italy i United Kingdom ranije su upozorili da bi njegovo usvajanje moglo narušiti izraelske obaveze prema demokratskim principima i međunarodnom pravu.
Iako je prvobitni prijedlog predviđao smrtnu kaznu isključivo za neizraelske državljane na okupiranoj Zapadnoj obali, izmijenjena verzija zakona uključuje i mogućnost doživotnog zatvora te šire formulacije koje obuhvataju i civilne sudove.
Upozorenja UN-a i organizacija za ljudska prava
Grupa stručnjaka Ujedinjenih nacija upozorila je da zakon sadrži nejasnu i široku definiciju pojma „terorizam“, što bi moglo dovesti do izricanja smrtne kazne i u slučajevima koji ne predstavljaju terorističke akte.
Organizacija Amnesty International podsjetila je da ne postoje dokazi da smrtna kazna djeluje kao efikasnije sredstvo odvraćanja od kriminala u odnosu na doživotni zatvor.
Zakon je izazvao i protivljenje dijela izraelskih pravnih i sigurnosnih stručnjaka, koji ga smatraju neustavnim i teško provedivim. Više izraelskih organizacija za ljudska prava najavilo je da će zakon osporiti pred Vrhovnim sudom, što znači da bi njegova konačna primjena mogla zavisiti od sudske odluke.
