Ako ste čitali o crnim rupama, vjerojatno ste naišli priče o onim koje su "okrenute prema Zemlji". Riječ je o singularitetima pod imenom blazari koji iz sjevernog i južnog pola izbacuju moćne snopove tvari. Ti snopovi mogu biti usmjereni prema našoj planeti, ali prema mišljenju naučnika, oni ne predstavljaju prijetnju.
Douglas Gobeille, astrofizičar sa Univerzitetata Rhode Island, u nedavnom je razgovoru za Mashable rekao da smo sigurni. "Štaviše, nevjerojatno sigurni", kaže.
Razlog za to što nema potrebe za brigom leži u prirodi crnih rupa. Njih uglavnom možemo vidjeti zbog akreacijskog diska, užarene ovojnice plinova i tvari koja okružuje njihov rub. Dio te tvari biva izbačen iz centralnog dijela akreacijskih diskova u obliku mlazova svjetla i materije. Najveće crne rupe koje izbacuju najviše svjetlosti u svemir nalaze se u središtima galaksija.
Naravno, velik broj crnih rupa u središtu galaksija nije okrenut prema nama, pa ih onda možemo prepoznati po dva mlaza koja izbacuju u svemir.
To je pomalo kao da gledate pauna iz različitih uglova, objasnila je Jean Creighton, astronomkinja i direktorica Planetarija Manfred Olson na Sveučilištu Wisconsin–Milwaukee. Kad bismo pauna mogli vidjeti samo sa strane, a ne sprijeda, uočili bismo drugačije detalje. Vidjeti blazar je ista stvar - posmatranje crne rupe iz različitog ugla.
Astronomi također mogu prepoznati aktivnost udaljenih crnih rupa uz pomoć posmatranja radiovalova, ali ta drevna svjetlost i energija su bezopasni. "Ovo su vrlo slabi signali. Količina energije prikupljene u cijeloj historiji radioastronomije manja je od energije potrebne za otapanje jedne snježne pahulje", rekla je Yvette Cendes, astronomkinja i postdoktorandica u Harvard-Smithsonian centru za astrofiziku.
"Oni su niže energije", naglasio je Gobeille.
Crne rupe poput one u središtu galaksije PBC J2333.9-2343 "gledaju" direktno u nas i emitiraju svjetlost u svemir, ali ta energija nije prijetnja.
