Energetski sektor na Zapadnom Balkanu je na raskrsnici.
Sa zastarjelom infrastrukturom, ograničenom energetskom efikasnošću i velikim oslanjanjem na fosilna goriva, regija će morati ili ubrzati dekarbonizaciju i povećati ulaganja u obnovljive izvore energije, ili rizikovati da krene putem povećanja javnih subvencija, zagađenja i visokih troškova energije . Ovaj izbor će odlučiti da li će Zapadni Balkan imati održive, zelene ekonomije ili nekonkurentne ekonomije ovisne o uglju, piše Climate Promise.
Zelena tranzicija
Trenutno, većina proizvodnje energije u regionu dolazi od sagorevanja lignita, vrste uglja koja ima nisku kalorijsku vrijednost i veoma zagađuje. Ovo objašnjava zašto se ovdje nalaze elektrane koje najviše zagađuju u Evropi, a koje svake godine uzrokuju desetine hiljada prijevremenih smrti od zagađenja zraka i emituju velike količine stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama.
Dobra vijest je da su u zemljama Zapadnog Balkana porasle ambicije za ublažavanje klimatskih promjena tokom posljednje revizije njihovih obaveza prema Pariškom sporazumu. Mnoge slijede povećanu ambiciju u tranziciji ka principima zelene transformacije koja je pravedna, rodno odgovorna i inkluzivna.
Ali ako žele ispuniti ove obaveze, moraju se dekarbonizirati. Dekarbonizacija znači smanjenje količine emisija stakleničkih plinova koje društvo proizvodi, kao i povećanje količine koja se apsorbira. To podrazumijeva promjenu mnogih, ako ne i svih, aspekata ekonomije, od načina na koji se proizvodi energija, preko toga kako se proizvode i isporučuju roba i usluge, do načina upravljanja zemljištem.
Srbija i Bosna i Hercegovina su dvije zemlje koje teže putevima dekarbonizacije svojih ekonomija. Tokom prošle godine, obje zemlje su radile sa malim i srednjim preduzećima (MSP) u ključnim sektorima kako bi im pomogle da usvoje nove tehnologije i inovativne poslovne modele koji povećavaju energetsku efikasnost i efikasnost resursa te smanjuju emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Najveća solarna elektrana u Srbiji
Srbija je 2022. godine predala svoj revidirani NDC, obavezujući se na bezuslovni cilj smanjenja emisija do 2030. od 13,2 posto u odnosu na nivoe iz 2010. ili 33,3 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine. Ovo je značajno povećanje u odnosu na prvi NDC koji je imao za cilj smanjenje efekata staklene bašte, emisije gasova za 9,8 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Novi cilj smanjenja emisija odnosi se na cijelu ekonomiju i stavlja poseban naglasak na dekarbonizaciju sektora proizvodnje i potrošnje energije, uključujući klimatske mjere od strane industrije i poduzeća. Stoga je podrška Japana u Srbiji bila usmerena na to da preduzećima omogući pristup znanju i finansijama za napore dekarbonizacije, uzimajući u obzir da zelena tranzicija treba da bude pravedna i strateški planirana, tako da niko ne bude zaostao.
Nakon raspisanog javnog poziva u julu 2022., 21 MSP je odabrano da učestvuje u Akceleratoru za dekarbonizaciju i pravednu tranziciju i učestvovalo je u nizu radionica o zelenoj transformaciji i pravednoj tranziciji između oktobra i decembra 2022. Osam MSP je tada bilo izabrano, na osnovu svojih poslovnih prijedloga, da dobiju sufinansiranje za projekte dekarbonizacije koji promovšu obnovljivu energiju, povećavaju energetsku efikasnost i smanjuju emisiju stakleničkih plinova.
Mađari preuzimaju najveći projekt u Hercegovini, detalji sporazuma potpisani u tajnosti
Toyo Tire je jedna od uključenih kompanija. Kako bi odgovorila na visoku potrošnju energije koja se koristi u industriji guma, Toyo Tire je izgradio najveću solarnu elektranu do sada u Srbiji, snage 7,2 MW. Solarna elektrana smanjuje opterećenje javne energetske mreže i osigurava čistu energiju za korištenje kompanije, doprinoseći dekarbonizaciji, a istovremeno obučava radnike za zelene poslove koji će biti relevantni u budućnosti. Još jedna kompanija koja je dobila finansijsku podršku je Traken Tech. Ova softverska kompanija razvila je digitalno rješenje koje pomaže potrošačima da lakše pristupe električnoj energiji malih proizvođača obnovljive energije. Ovo rješenje omogućava velike uštede u transportu električne energije, smanjuje troškove za potrošače i poboljšava ukupnu energetsku sigurnost.
Putevi dekarbonizacije
Važno je da je osam inicijativa sufinansirano. Uz 600.000 američkih dolara iz Japana iskorišteno je dodatnih 9,8 miliona dolara u investicijama privatnog sektora koje će rezultirati smanjenjem emisije ugljen-dioksida za 12.563 tone godišnje u narednih 20 godina.
Pravedna tranzicija je također ključna komponenta rada u Srbiji kako bi se osiguralo da se koristi i povezani troškovi povećane klimatske ambicije i zelene transformacije ravnomjerno dijele na društvo. Serija od četiri dijaloga o tome kako treba da izgleda pravedna, zelena tranzicija u Srbiji održana je od oktobra 2022. do marta 2023. sa predstavnicima ministarstava energetike, životne sredine, rada i obrazovanja, kao i predstavnicima javnih i privatnih preduzeća, sindikata i civilnog društva.
Cilj ovih dijaloga bio je pronaći rješenja za cijelo društvo o tome kako svesti na najmanju moguću mjeru gubitke radnih mjesta i sredstava za život, pravovremeno preosposobiti radnike koji su trenutno angažovani u sektorima koji intenzivno koriste ugalj i diverzificirati izvore prihoda u gradovima i općinama koji se oslanjaju na proizvodnju uglja, kao što je npr. kolubarski i kostolački region. Inputi prikupljeni kroz ove konsultacije će podržati Vladu Srbije u razvoju političkog okvira za pravednu, zelenu tranziciju, jer sve zemlje u regionu rade na usklađivanju sa veoma ambicioznom Zelenom agendom Evropske unije za Zapadni Balkan.
Ekonomija Bosne i Hercegovine je u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima, stvarajući emisije stakleničkih plinova pet puta veće od prosjeka EU u odnosu na njen bruto domaći proizvod. Bosna i Hercegovina je 2021. godine ažurirala svoj NDC sa planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine za 33,2 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine i skoro 66 posto do 2050. godine.
Gubitak od 750 miliona eura
Visok procenat emisija stakleničkih gasova u Bosni i Hercegovini dolazi iz energetskog sektora i industrije intenzivne upotrebe uglja. Bh. elektrane na ugalj rade s velikim gubicima, zahtijevajući vladine subvencije za pokrivanje troškova i nastavak rada. Ako se ništa ne preduzme, predviđeni budžetski gubitak zbog elektrana na ugalj procjenjuje se na 750 miliona eura u narednih 30 godina.
S obzirom na rastuće troškove i ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija, Bosna i Hercegovina se sada suočava sa monumentalnim zadatkom postizanja dekarbonizacije, uz istovremeno povećanje blagostanja stanovništva i zdravlja ekonomije. Međutim, tranzicija iz ekonomije koja je izrazito zavisna o fosilnim gorivima u ekonomiju s niskim udjelom ugljika predstavlja mnoge rizike, zbog čega je podrška koju pruža Japan u Bosni i Hercegovini imala za cilj osigurati da se tranzicija dogodi na pravedan i rodno osjetljiv način, bez pogoršanje nejednakosti.
U okviru inicijative koju finansira Japan, u Bosni i Hercegovini je razvijen prvi strateški dokument za pravednu tranziciju, pod nazivom Nacrt za pravednu tranziciju, kao i strategije pravedne tranzicije za tri industrije koje intenzivno koriste ugalj: energiju, čelik i cement. Zajedno, ova četiri dokumenta pomažu da se identifikuju i razviju konkretne akcije za ublažavanje negativnih uticaja i povećanje pozitivnih uticaja zelene tranzicije na industrije koje intenzivno koriste ugalj, MSP, žene, mlade i ugrožene zajednice.
Štaviše, kao i u Srbiji, u aprilu 2022. godine raspisan je javni poziv za tehničku i finansijsku podršku za MSP. Kao rezultat toga, 20 MSP je preduzelo energetske preglede i razvilo projekte dekarbonizacije koji promovišu obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Milion dolara iz Japana doveo je do dodatnih 3,68 miliona dolara u investicije privatnog sektora.
10 solarnih sistema
Investicije obuhvataju 10 solarnih sistema snage 3,5 MW, sedam toplotnih pumpi snage 521 kW i 16 mjera energetske efikasnosti. Jedna od uključenih kompanija je Lukavac Cement, koja je poduzela niz mjera energetske efikasnosti duž svojih proizvodnih linija, smanjujući energiju potrebnu za proizvodnju cementa. Druga kompanija je Profine BH, vodeći dobavljač prozora i vrata, koji je energiju iz termoelektrana na ugalj zamijenio toplotnim pumpama i energijom iz solarne elektrane snage 800 kW. Sveukupno, investicije koje je izvršilo 20 malih i srednjih preduzeća rezultirale su godišnjom uštedom energije od 5,4 GWh i godišnjim smanjenjem od 3.865 tona ugljen-dioksida.
Napori za dekarbonizaciju koje su preduzele kompanije u Srbiji i Bosni i Hercegovini predstavljaju odlične primjere kako će izgledati zelena transformacija Zapadnog Balkana. Put naprijed za zemlje u regionu je jasan: pravedna, zelena tranzicija je jedini način da se postigne niskougljična i održiva budućnost.
