Njemačka proglašava pobjedu svoje automobilske industrije nakon što je Evropska komisija ukinula zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem planiranu za 2035. godinu, ali promjena također daje kineskim proizvođačima automobila vremena da dodatno učvrste svoju prednost, kako u Evropi tako i na tržištima u razvoju.
Izvršna vlast EU kaže da paket mjera za automobilsku industriju pokušava uravnotežiti strog pristup klimatskim ciljevima s potrebom da evropski sektor ostane globalno konkurentan. Međutim, ljevičarski političari i analitičari kažu da paket ne postiže ni jedno ni drugo.
„Ovaj paket ne rješava nijedan strukturni problem evropskih proizvođača automobila, ni u Evropi ni globalno“, rekao je Nils Redeker , kodirektor Centra Jacques Delors. „Postoji tehnološki jaz između evropskih proizvođača automobila i onih u Kini. Paket ne donosi nikakve stvarne promjene ni u jednom od ovih područja.“
Evropska automobilska industrija suočava se s nizom problema, uključujući gubitak tržišnog udjela u Kini, gdje se potrošači okreću domaćim brendovima koji nude kvalitetnija električna vozila, slabu prodaju na domaćem tržištu i transatlantski trgovinski rat koji podstiče politika američkog predsjednika Donalda Trumpa .
Komisija je smanjila cilj smanjenja emisija za 2035. godinu sa potpunog, stopostotnog smanjenja u odnosu na nivoe iz 2021. godine na 90 posto, uz objašnjenje da će preostalih deset posto morati biti kompenzirano ulaganjima u zeleni čelik i alternativna goriva, izvještava Politico .
"Božićni poklon kineskoj automobilskoj industriji"
Jedan od ključnih zahtjeva automobilskog sektora bio je nastavak proizvodnje plug-in hibrida, vozila koja kombinuju električni motor i klasični motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, nakon 2035. godine. Komisija je to ispoštovala, dozvolivši nastavak proizvodnje hibrida, čistih motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i takozvanih "produživača dometa", malih motora sa unutrašnjim sagorijevanjem koji produžuju domet baterija.
Opasnost je u tome što bi takva odluka mogla potaknuti proizvođače da nastave ulagati u motore s unutrašnjim sagorijevanjem ili plug-in hibride, umjesto da sustignu Kinu u razvoju potpuno električnih vozila.
„Ovo bi naštetilo konkurentnosti Evrope i u suštini pomoglo Kini da još brže poveća svoju prednost“, upozorio je Redeker.
Holandski zastupnik u Evropskom parlamentu Mohammed Chahim iz grupe Socijalista i demokrata bio je još direktniji tokom parlamentarne debate.
"Ovo je božićni poklon kineskoj automobilskoj industriji."
Evropska komisija je prošle godine uvela dodatne carine na električna vozila proizvedena u Kini, ali umjesto da istisnu kineske proizvođače s evropskog tržišta, ovi brendovi su zaobišli mjere nudeći plug-in hibride, koji su vrlo popularni među evropskim kupcima.
Prema podacima kompanije Schmidt Automotive, tri od 15 najprodavanijih plug-in modela ove godine dolaze od kineskih proizvođača. U prvih deset mjeseci ove godine, prodaja plug-in hibrida porasla je za 43,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, prema najnovijim podacima udruženja ACEA.
Elektrifikacija se brzo širi
Iako se automobilski paket fokusira na proizvodnju unutar Evrope, evropski proizvođači automobila posluju globalno i moraju se takmičiti na svim tržištima.
Kina je decenijama bila izuzetno profitabilno tržište za njemačke proizvođače automobila, kompenzirajući veće troškove rada u Evropi. Ali u proteklih pet godina, kineski proizvođači automobila, podstaknuti vladinim politikama, snažno su se okrenuli potpuno električnim vozilima, a potrošači su slijedili taj primjer. Više od 50 posto prodaje automobila u Kini sada je električno.
Prema novom izvještaju energetskog istraživačkog centra Ember, u prvih deset mjeseci ove godine, električna vozila činila su četvrtinu globalne prodaje automobila, što je snažan porast u odnosu na samo tri posto u 2019. godini.
Elektrifikacija se brzo širi na tržišta u razvoju s visokim prodajnim potencijalom, kao što su Latinska Amerika i Jugoistočna Azija.
Vijetnam i Singapur već bilježe veći udio električnih vozila u prodaji nego Evropska unija. U 2021. godini udio električnih vozila u Vijetnamu bio je manji od jedan posto, dok je danas gotovo 40 posto, pokazuje izvještaj.
„Tržišta u razvoju predstavljaju ogromnu priliku koju Evropa ne smije propustiti“, rekao je Chris Heron , generalni sekretar E-Mobilnosti Evrope. „Kineski proizvođači svakodnevno povećavaju svoje prisustvo u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji. Dugoročni put Evrope ka konkurentnosti mora biti kroz električna vozila.“
