Na azijskim berzama cijene dionica su blago porasle, uprkos oštrom padu Wall Streeta, nakon daljnjeg povećanja kamata i poruka čelnika američke centralne banke. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Japanski Nikkei indeks oslabio je 0,2 posto, a pale su, oko 0,6 posto, i cijene dionica u Australiji. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,2 i 1,5 posto. Znatan rast berzovnog indeksa u Hong Kongu je u vezi sa skokom cijene dionica Tencenta i drugih tehnoloških divova.
No, na ostalim se berzama trguje oprezno jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica oštro pale. Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks pali su više od 1,6 posto, nakon daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke centralne banke i poruke predsjednika Feda Jeromea Powella da u ovoj godini ne očekuje smanjenje kamata.
Kao što se očekivalo, čelnici Feda odlučili su na dvodnevnoj sjednici povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,75 do 5 posto. To je već deveto povećanje kamata od kada je u martu prošle godine Fed počeo zaoštravati monetarnu politiku, no tempo povećanja je usporen.
U saopštenju centralne banke signalizira se da je zbog problema u nekim bankama moguća stanka u povećanju kamata, ali da će zbog visoke inflacije vjerojatno trebati dodatno prilagoditi monetarnu politiku.
Nakon saopštenja Feda, berzovni su indeksi porasli, no nakon poruka predsjednika centralne banke znatno su pali.
„Tržište je bilo ohrabreno nakon poruke Feda da je moguća stanka u povećanju kamata, no razočarao ga je Powell koji je poručio da Fedu ruke nisu vezane i da će moći dodatno povećati kamate ako to bude potrebno”, objašnjava Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.
Powell je, doduše, na konferenciji za medije naznačio da se proces podizanja kamata bliži kraju, ali da borba s inflacijom još nije gotova. „U procesu vraćanja inflacije prema 2 posto još je dug put i vjerojatno će biti neravan”, kazao je Powell i poručio da osnovni scenarij ne uključuje smanjenja kamata u ovoj godini.
To je razočaralo ulagače koji su očekivali da će Fed uskoro završiti proces povećanja, a do kraja godine započeti proces smanjenja kamata. Powell je poručio i da je bankarski sistem zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uvjeta financiranja.
A zaoštravanje uvjeta financiranja znači da će doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time do usporavanja rasta ekonomije, tumače analitičari.
Svjetske berze uzdrmane nakon propasti dvije američke banke
Dolar oslabio, cijene nafte pale
Nakon dva dana rasta, S&P indeks bankarskog sektora pao je jučer više od 3,5 posto jer je nekoliko regionalnih i lokalnih banaka, uključujući First Republic, i dalje pod pritiskom zbog nepovjerenja štediša. Osim toga, ministrica financija Janet Yellen kazala je u izvještaju Kongresu da se ne razmatra jamstvo države za sve depozite u bankama. To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog bankarske krize država odlučiti jamčiti za sve depozite, a ne samo one do 250.000 dolara.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala nakon odluka i poruka Feda. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,20 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 132,50 na 130,50 jena, najnižu razinu u šest sedmica.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0895 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0770 dolara. Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima u vezi kamata. Od američkog Feda očekuje se još jedno povećanje za 0,25 postotnih bodova, a od Europske centralne banke za 0,50 postotnih bodova.
Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,83 posto, na 76,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,06 posto, na 70,15 dolara.
