Sa isključenim mikrofonima i notesima u džepovima, nijedan predstavnik kijevske vlade, ili evropskih kancelarija, zaista se ne kladi na uspjeh ovog mirovnog plana, modificiranog, revidiranog i iznova modificiranog dok prolazi između pregovaračkih stolova.
To je i zato što su Amerikanci, kažu, još stroži prema Ukrajini u zatvorenim razgovorima nego u svojim službenim izjavama. Upravo u pokušaju da umiri Washington, Zelenski, po prvi put, postavlja mogući rok za održavanje izbora, pod uslovom da SAD garantuju sigurnost. Idemo dalje.
Ukrajinski predsjednik planira danas poslati ažuriranu verziju plana Bijeloj kući: tekst sa 20 tačaka i nekoliko aneksa, plod razgovora u Miamiju, a zatim i sa Evropljanima u Londonu i Briselu, koji sadrži nove prijedloge o Donbasu i sigurnosne garancije, dvije stijene koje gase nade u brzi dogovor. U stvari, stavovi ostaju čvrsti. Zelenski ne može i neće odustati od teritorija, niti namjerava da ih de facto prizna kao ruske, dok Putin nastoji da anektira cijeli Donbas, uključujući i neokupirani dio. "Sastavili smo alternativno rješenje i napisali ga crno na bijelo", objašnjavaju najbliži saradnici ukrajinskog lidera. Prema Repubblici, jedna od opcija predviđa demilitarizaciju područja Slavjanska i Kramatorska (neokupirana Donjecka regija) uz međunarodnu zaštitu, ali bez zvaničnog odustajanja čak i od područja koje je zauzela ruska vojska. Dakle, front ostaje zamrznut kakav jeste.
Međutim, Trump smatra da je to ideja koja još nije započeta, ideja koja bi ometala bilo kakve pregovore. Oštro kritikuje Zelenskog, optužujući ga u intervjuu za Politico da želi nastaviti rat kako bi izbjegao suočavanje s izborima, za koje ankete predviđaju da će ga dovesti do gubitka sa samo 20% podrške. I stoga, neočekivani ponovni početak.
"Tražim od SAD-a i naših evropskih partnera da garantuju sigurnost izbora. Ako se to dogodi, Ukrajina će biti spremna da ih održi u roku od 60-90 dana."
Ukrajinski lider dodaje da je već naložio Parlamentu da radi na reformi "koja će nam omogućiti da ih zadržimo čak i u ratnom stanju". To je pametan potez, pažljivo planiran s Evropljanima, kojim nastoji osigurati, kroz obećanje glasanja, ono što ne uspijeva postići pregovorima.
Plan, koji će danas biti predstavljen Washingtonu, ukida ograničenje broja ukrajinskih vojnika i, zajedno s garancijama odbrane u slučaju novog ruskog napada, uključuje automatske mehanizme intervencije u okviru odbrane po Članu 5 NATO-ovog stila. Macron, Merz i Starmer su na sastanku sa Zelenskim u Londonu rekli da su spremni poslati trupe u Ukrajinu kako bi provodili primirje ako, i samo ako postoji jasna obaveza Sjedinjenih Država.
Giorgia Meloni i dalje je isključena iz takozvanog E3 formata, uprkos želji Ukrajinaca da učestvuje. Pošto je odgovor bio negativan, Zelenski je morao ići u Rim. Italijanski premijer mu je koristan u vršenju pritiska na svog prijatelja Orbána da povuče veto na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, čime bi se održala njena usklađenost sa Moldavijom. On također želi uticati na Trumpa, koji se u pregovorima čini bližim Moskvi nego Kijevu. To pretpostavlja, a nije sigurno, da Meloni to namjerava učiniti.
Ali, kako stvari stoje, „lopta je u Putinovom dvorištu“. To je sažetak dat u Briselu nakon razgovora u ponedjeljak. Fraza koja obuhvata sav mogući pesimizam, koji proizlazi iz široko rasprostranjenog uvjerenja da Kremlj neće odustati od svojih teritorijalnih ambicija. Zelenski je, međutim, dobio garanciju od Macrona, Merza, von der Leyen i Coste: EU će mobilizirati zamrznutu rusku imovinu. Obaveza je da se na sljedećem Evropskom vijeću 18. i 19. decembra donese formalna odluka kojom će se omogućiti oslobađanje približno 200 milijardi eura zamrznute imovine. Ovaj novac bi se mogao koristiti za finansiranje i naoružavanje Ukrajine, uz zajedničke garancije s Belgijom (koja ih drži i boji se da će ih morati vratiti).
Lideri EU su tada savjetovali Zelenskom da se pripremi za dva scenarija. Prvi je da Putin odbaci plan koji je izmijenio Kijev: u tom slučaju, Evropa će djelovati kako bi normalizovala odnose s američkim predsjednikom. Ako, s druge strane, Trump to odbaci, svi - Ukrajina i Evropska unija - morat će se pripremiti da se sami suoče s Moskvom, barem nekoliko mjeseci. Ruska sredstva bi također bila korisna za to. Razmatrana je mogućnost uključivanja UN-a kao neutralnog posrednika i protektorata u spornim područjima, samo s neevropskim trupama. Ali ova ideja pripada budućnosti, ako se ukaže šansa za mir. Koja, za sada, nije na vidiku.
