Govor kineskog predsjednika Xi Jinpinga o "nezaustavljivom ponovnom ujedinjenju" s Tajvanom, praćen masovnim vojnim manevrima oko ostrva, značajno je povećao tenzije u Tajvanskom moreuzu.
Novogodišnji govor kineskog predsjednika Xi Jinpinga nije bio samo ceremonijalni. Kada je izjavio da je „ponovno ujedinjenje s Tajvanom trend vremena i da je nezaustavljivo“, poruka je široko protumačena kao politički i strateški signal, pojačan masovnim vojnim manevrima koje je kineska vojska završila samo dan ranije oko ostrva.
Izjava dolazi u vrijeme kada Peking sistematski povećava pritisak na Tajvan, prebacujući pitanje iz diplomatske sfere u sferu konkretne demonstracije sile. Pitanje koje se sada otvoreno postavlja u međunarodnim krugovima je da li Kina zaista priprema teren za vojnu akciju do 2026. godine ili imamo posla s dugoročnom strategijom zastrašivanja.
Kina ima kapacitet, ali invazija ostaje ekstremno rizično rješenje.
Vojno, Kina nikada nije bila jača. Narodnooslobodilačka vojska je izgradila arsenal koji joj omogućava da opkoli Tajvan, blokira glavne luke, napadne kritičnu infrastrukturu i nametne stalni zračni i pomorski pritisak. Nedavne vježbe su pokazale da je djelimična ili potpuna blokada tehnički izvodljiva.
Međutim, direktna amfibijska invazija bila bi izuzetno složena i rizična operacija. Tajvan ima težak teren, vojsku obučenu za asimetričnu odbranu i prećutnu, ali odlučnu podršku Zapada. Gubici za Kinu bili bi veliki, a ishod neizvjestan, faktor koji Peking ne može ignorisati.
Američki faktor: neprijavljena crvena linija
Svaki vojni potez protiv Tajvana automatski bi uključio Sjedinjene Države. Iako Washington održava politiku "strateške dvosmislenosti", stvarnost je da je Tajvan ključno čvorište za američku sigurnost u Indo-Pacifiku i za globalne tehnološke lance.
Američka intervencija bi sukob pretvorila u direktan sukob između dvije najveće svjetske sile, s rizikom regionalne eskalacije i globalnih posljedica. Za Kinu bi to bio ne samo vojni rat, već i neviđeni ekonomski udarac kroz sankcije, tehnološku izolaciju i poljuljavanje domaće stabilnosti.
Zašto se 2026. godina smatra kritičnom godinom
Godina 2026. se smatra osjetljivom tačkom iz nekoliko razloga:
-Xi Jinping želi okončati svoju eru historijskim dostignućem;
-Kineska ekonomija se suočava sa usporavanjem i unutrašnjim pritiskom;
-SAD i saveznici su ometeni višestrukim globalnim krizama;
-Tajvan povećava izdvajanja za odbranu i vojnu saradnju sa Zapadom;
Ovo stvara prozor opasnosti, ali ne nužno i neizbježnu odluku o ratu.
Najvjerovatniji scenario: pritisak bez invazije
Većina analitičara se slaže da je vjerovatnije da će Kina nastaviti strategiju kontroliranog pritiska, kombinirajući vojne manevre, političke prijetnje, ekonomsko ratovanje i psihološki pritisak, bez prelaska praga invazije velikih razmjera koja bi dovela do direktne konfrontacije sa SAD-om.
Ali Xi Jinpingov govor jasno stavlja do znanja da se tajvansko pitanje više ne odlaže za buduće generacije. Ono je stavljeno u središte pekinške agende – i to Tajvanski moreuz čini jednim od najopasnijih mjesta na planeti dok se približavamo 2026. godini.
