U Višegradu je obilježena 34. godišnjica jednog od najtežih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini, kada je 14. juna 1992. godine u Pionirskoj ulici ubijeno oko 70 bošnjačkih civila, među kojima su bile žene, djeca i starije osobe.
Preživjeli, porodice žrtava i predstavnici udruženja podsjetili su na događaje koji su, kako navode, ostavili dubok i trajan trag u zajednici, uz poruku da se odgovornost za ovaj zločin ne smije zaboraviti niti relativizirati.
Okupljanje civila i događaji koji su prethodili tragediji
Prema svjedočenjima i ranijim sudskim utvrđenjima, civili iz sela Koritnik i okoline najprije su prikupljeni i prevezeni u Višegrad, uz obećanja da će biti upućeni prema sigurnijim područjima.
Umjesto toga, u Pionirskoj ulici zatvoreni su u jednu kuću, nakon čega je objekat zapaljen. Većina prisutnih nije uspjela preživjeti, dok je samo jedna osoba, prema dostupnim podacima, preživjela s teškim fizičkim i psihičkim posljedicama.
Među stradalima je bila i beba stara svega nekoliko dana, što ovaj zločin svrstava među najteže zabilježene u periodu rata u BiH.
Uloga Milana Lukića
U kontekstu ratnih događaja u Višegradu često se spominje ime Milana Lukića, koji je u više presuda i optužnica označen kao jedna od ključnih osoba povezanih s organizacijom i izvršenjem zločina nad bošnjačkim civilima.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Lukić je predvodio paravojnu formaciju koja je djelovala na području Višegrada, a kasnije je bio povezan s više krivičnih postupaka pred domaćim i međunarodnim sudovima, uključujući i procese koji se odnose na zločine protiv čovječnosti.
Nakon rata, protiv njega su vođeni postupci i izrečene presude za teška krivična djela, dok su međunarodne institucije godinama radile na njegovom procesuiranju. Za zločin u Pionirskoj ulici Milan Lukić osuđen je na doživotni zatvor, Sredoje Lukić na 27 godina, dok je Radomir Šušnjar Lalko osuđen na 20 godina zatvora.
