Šef Predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Srbiji Mlađen Cicović poručio je da ovogodišnje obilježavanje 9. januara, Dana Republike Srpske, koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta proglasio neustavnim, nosi snažnu simboliku „trajnosti, identiteta i sabornosti srpskog naroda“.
Pod sloganom „Živjeće ognjište“, vlasti i zvaničnici Republike Srpske još jednom su posegnuli za emotivnom i identitetskom retorikom, ignorišući pritom jasne i obavezujuće odluke najviše sudske instance u državi.
Prema Cicovićevim riječima, Republika Srpska predstavlja „ognjište“ – metaforičko mjesto u kojem se, kako tvrdi, čuvaju ime, vjera, jezik i kolektivno pamćenje, nastalo iz, kako je naveo, „istorijske potrebe da se sačuva pravo na postojanje i slobodu“. Takav narativ nastavlja se tezom da Republika Srpska ne postoji samo kao političko-administrativna jedinica, već kao emocionalni i identitetski okvir koji „živi u narodu koji je nosi u srcu, brani i gradi“.
U izjavi za novinsku agenciju Srna, Cicović je dodatno naglasio da Republika Srpska, poput ognjišta koje se ne gasi, simbolizuje sabornost, istrajnost i vjeru u budućnost. Po njegovom tumačenju, upravo se u tom „ognjištu“ prepliću prošlost, sadašnjost i nada u generacije koje dolaze, kako bi, kako kaže, znale „ko su, odakle su i šta im je sveto“.
Obilježavanje 9. januara, uprkos sudskim presudama, Cicović vidi i kao priliku da se potvrdi privrženost miru, stabilnosti i razvoju, uz istovremeno insistiranje na „istorijskim temeljima“ na kojima je Republika Srpska, prema toj interpretaciji, nastala i opstaje. Međutim, upravo tu dolazi do ključnog sudara političke simbolike i ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH: Presude su jasne i obavezujuće
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više navrata je nedvosmisleno presudio da je obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavno, jer diskriminira građane koji ne pripadaju jednom narodu i krši principe jednakosti i ustavnog poretka države.
Još važnije, nepoštivanje tih odluka nije političko pitanje, već krivično djelo. Prema Krivičnom zakonu BiH, član 239, svaka službena ili odgovorna osoba u institucijama države, entiteta, kantona ili općina koja odbije izvršiti, spriječi izvršenje ili na bilo koji način ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH, snosi krivičnu odgovornost.
Za to djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Ukoliko se neizvršavanje odluka suda učini svjesno i namjerno, posebno u okviru obavljanja javne funkcije, sudska praksa takva djela tretira kao teži oblik krivične odgovornosti, što direktno utiče na visinu kazne.
Politička simbolika nasuprot pravnoj državi
Osim zatvorske kazne, zakon predviđa i dodatne sankcije, uključujući zabranu obavljanja javne funkcije, prestanak mandata te političku i profesionalnu diskvalifikaciju. Uprkos tome, vlasti Republike Srpske godinama nastavljaju s praksom obilježavanja neustavnog praznika, pretvarajući pravno pitanje u politički inat i testiranje granica države.
Tako se svake godine ponavlja isti obrazac: snažne riječi o identitetu, ognjištu i sabornosti s jedne strane, a s druge – sistematsko ignorisanje odluka Ustavnog suda BiH i temelja na kojima počiva pravna država. U tom raskoraku između emocije i zakona, 9. januar ostaje simbol ne samo političkog prkosa, već i duboke krize poštivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
