Cijena zlata na svjetskim tržištima probila je historijski rekord i premašila 4.900 dolara po unci, dok ekonomisti ocjenjuju da je rast podstaknut globalnom neizvjesnošću, slabljenjem povjerenja u dolar i trajnim inflatornim pritiscima. Ipak, uprkos snažnom uzletu vrijednosti plemenitog metala, interes za ulaganje u zlato u Bosni i Hercegovini ostaje skroman.
Ekonomista Igor Gavran za „Nezavisne novine“ navodi da se investitori širom svijeta okreću zlatu zbog nestabilnih političkih i ekonomskih prilika, ali i zbog sumnji u dugoročnu sigurnost američke valute i finansijskog sistema.
– Zlato ima opipljivu vrijednost i tradicionalno se smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima. Iako povremeni padovi cijene nisu neobični, dugoročni trend uglavnom pokazuje rast – pojasnio je Gavran.
On upozorava da u BiH ne postoji razvijeno tržište zlata, te da dodatne prepreke predstavljaju poreska opterećenja, zbog čega se investitori s većim kapitalom češće odlučuju za ulaganja u inostranstvu.
– Na domaćem tržištu investicioni potencijal je veoma ograničen. Ekonomski smo snažno vezani za Evropsku uniju, gdje su privredni izgledi slabi, a vrijednost eura sve češće se dovodi u pitanje, posebno zbog velikih izdataka koji ne stvaraju novu ekonomsku vrijednost – smatra Gavran.
Prema njegovim riječima, oni koji su spremni prihvatiti veći rizik sve češće se okreću kriptovalutama, dok konzervativniji investitori biraju nekretnine.
– Zlato je stabilnije od kriptotržišta, a istovremeno likvidnije od nekretnina. Prednost je i to što se danas može ulagati i kroz digitalne oblike, u iznosima znatno manjim od cijene jedne unce – dodaje on.
Sličan stav ima i ekonomista Milenko Stanić, koji ističe da rast cijene zlata prati pad realne vrijednosti novca.
– Inflacija i monetarne politike centralnih banaka, koje podrazumijevaju povećanu emisiju novca, direktno utiču na jačanje zlata kao sredstva očuvanja vrijednosti – rekao je Stanić.
Naglašava da dodatni pritisak na rast cijena dolazi od centralnih banaka širom svijeta koje povećavaju udio zlata u deviznim rezervama, kao i od snažne globalne potražnje.
U BiH, međutim, visoka cijena djeluje obeshrabrujuće za građane.
– Skok vrijednosti zlata smanjuje kupovnu moć stanovništva i vjerovatno će dovesti do slabije potražnje za investicionim zlatom – procjenjuje Stanić.
Trenutno se gram zlata u Republici Srpskoj prodaje po cijenama između 240 i 260 konvertibilnih maraka.
Prema podacima portala „Trejding ekonomiks“, tržišta su posljednjih dana ponovo vagala odnos između solidnih pokazatelja rasta američke ekonomije i usporavanja inflacije. Stabilan bruto domaći proizvod i potrošnja domaćinstava ukazuju na otpornost privrede, dok su inflatorni podaci pokazali da se rast cijena odvija postepenim tempom.
Indeks potrošačkih cijena porastao je za 0,2 posto na mjesečnom nivou, što je bilo u skladu s očekivanjima analitičara. To je dodatno učvrstilo procjene o budućoj monetarnoj politici američkih Federalnih rezervi i dalo novi podsticaj rastu cijene zlata.
