Zloglasna grupa plaćenika Wagner je pokušala kupiti oružje od članice NATO-a

Ruska zloglasna grupa plaćenika Wagner pokušala je kupiti oružje i vojnu opremu od Turske, zemlje članice NATO-a, navodi se u povjerljivim američkim obavještajnim dokumentima, piše [CNN]https://edition.cnn.com/2023/04/12/politics/leaked-documents-wagner-group-turkey/index.html).

U tom dokumentu se sugeriše kako je Wagner spreman uložiti finansijska sredstva da bi dodatno ojačao svoje sposobnosti.

Turska se kao članica NATO-a smatra partnerom SAD-a i drugim zemljama koje pružaju izravnu vojnu podršku Ukrajini te je javno izrazila protivljenje ruskoj invaziji. U Turskoj se također nalazi glavna američka vojna baza u kojoj se skladišti nuklearno oružje te služi kao dodatno upozorenje za odvraćanje ruske agresije protiv članica NATO-a.

Prema izvještaju američkih obavještajnih službi citiranom u dokumentu, osoblje Wagnera sastalo se s "turskim kontaktima" početkom februara s namjerom "kupovine oružja i opreme iz Turske" koje bi zatim mogli koristiti Wagnerovi plaćenici koji se bore uz ruske snage u Ukrajini.

Nije poznato ko su bili ti kontakti, kao i to da li je turska Vlada bila upoznata s ovim slučajem. Ipak, mogućnost da NATO saveznik prodaje oružje ruskim plaćeničkim snagama vjerojatno bi izazvala ozbiljnu zabrinutost u Washingtonu i zakomplicirala odnos Ankare s drugim članicama NATO-a.

Dokument koji je objavljen pod naslovom "Mali, Rusija, Turska: Wagner traži oružje od Ankare" otkriva pojedinosti sastanaka u februaru i sugeriše kako ovo nije bio prvi ovakav pokušaj vagnerovaca da se naoružaju. Navodi se da je Wagner također planirao koristiti oružje i opremu iz Turske u Maliju, afričkoj zemlji u kojoj oni djeluju.

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price naglasio je kako ministarstvo odbrane i obavještajna zajednica aktivno pregledavaju i procjenjuju valjanost dokumenata, dodajući kako "nisu u poziciji potvrditi ili komentirati bilo koju konkretnu informaciju koju oni sadrže".

Američki zvaničnici se već dugo suočavaju s kompliciranom stvarnošću jedinstvenog odnosa Turske s Moskvom, unatoč tome što se radi o vojnom savezu kojem je cilj zaštititi pogranične nacije od potencijalne prijetnje ruske ekspanzije. Iako je turska vlada izrazila protivljenje ruskoj invaziji na Ukrajinu, za razliku od mnogih NATO članica zadržala je bliske veze s vladom u Moskvi.

Povremeno je turska vlada koristila te veze kako bi pokušala natjerati rusku vladu da okonča rat. Tako se prošle sedmice turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavasoglu sastao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Ankari. Turska vlada bila je jedan od posrednika u dogovoru koji je omogućio siguran tranzit ukrajinskog žita kroz Crno more bez ruske prijetnje.

I predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ranije se pozicionirao kao posrednik u sukobu Rusije i Ukrajine. Tako je u januaru održao odvojene razgovore s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Poručio je Zelenskom kako je Turska spremna preuzeti ulogu posrednika za trajni mir između zemalja te da bi mogla olakšati diplomatske napore u vezi s nuklearnom elektranom Zaporižja.

U razgovoru s Putinom, Erdogan je rekao da pozive na mir i pregovore treba poduprijeti jednostranom objavom primirja i vizijom "poštenog rješenja". Putin je odgovorio da je Moskva otvorena za "ozbiljan dijalog", ali i da Kijev mora prihvatiti "nove teritorijalne realnosti", naveli su tada u saopćenju iz Kremlja.

Inače, drugi dokument do kojeg je došao CNN otkriva kako su turske kompanije pomagale Bjelorusiji, još jednom ključnom Putinovom savezniku, da izbjegne sankcije.

SAD je pokušao suzbiti takve pokušaje izbjegavanja sankcija, čak i od kompanija sa sjedištem u zemljama koje su američke saveznice. Jučer je američko ministarstvo finansija uvelo sankcije za dvije turske kompanije za koje je reklo da podupiru ruski vojnoindustrijski kompleks prkoseći postojećim sankcijama, prenosi CNN.