Ni osam mjeseci nakon što je Tužilaštvo BiH otkrilo da ima dokaze o nezakonitom izdavanju legitimacija Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH nije poznato da li su sve te legitimacije pronađene i vraćene, ili su i dalje u rukama onih koji ih ne smiju imati.
Kao da se radi o karticama za teretanu, a ne o iskaznicama jedne od najmoćnijih institucija u bezbjednosnom aparatu BiH, ovaj slučaj je gotovo pa zaboravljen. Čak je i Tužilaštvo BiH, u januaru ove godine, potvrdilo da je nezakonito posjedovanje takvih legitimacija krivično djelo, ali ostaje nejasno da li će neko zbog toga odgovarati.
Zloupotrebe koje se mogu dogoditi u praksi najbolje ilustruje slučaj Denisa Stojnića, MMA borca i sarajevskog ugostitelja. On je optužen da je, koristeći počasnu legitimaciju OSA, od tri osobe zahtijevao i primio ukupno 65.000 KM. Optužba navodi da je tražio novac kako bi iskoristio svoj uticaj i pomogao tim osobama.
Postavlja se pitanje koliko prijava o nezakonitom posjedovanju takvih legitimacija Tužilaštvo BiH zapravo ima, te da li postoje indicije da neka od njih još uvijek nisu vraćena. Podsjetimo, Tužilaštvo je pozvalo građane koji nisu aktivni ili penzionisani radnici OSA da prijave posjedovanje ovih legitimacija do 5. februara, kako bi izbjegli krivično gonjenje.
Tužilaštvo je istaklo da postoje dokazi o nezakonitom izdavanju službenih i počasnih legitimacija OSA osobama koje na to nemaju pravo. U međuvremenu, iz komisije zadužene za nadzor nad radom OSA traže hitne mjere da se identifikuju lica koja su nelegalno koristila ove iskaznice, kao i da se izmijene propisi kako bi se spriječila buduća zloupotreba.
Nažalost, cijela situacija ukazuje na duboko ukorijenjenu korupciju i kriminal unutar institucija BiH. To što su počasne legitimacije dodjeljivane bez provjere moralne ispravnosti osoba koje ih koriste stvara ozbiljne rizike. Nejasno je gdje su te legitimacije završile i ko ih sve posjeduje, što može otvoriti vrata kriminalnim aktivnostima.
Zbog ove korupcije, građani postaju potencijalne mete lažnih obavještajaca koji bi mogli zloupotrijebiti ovakve iskaznice. Jasno je da institucije moraju preduzeti ozbiljne mjere kako bi spriječile daljnji kriminal i zaštitile svoje građane od lažnih prijetnji. Sada se postavlja pitanje: šta se čini da se ova situacija ne pogorša?
